Iako još ne pristaje na ideju čini se sve realnijeg scenarija stečaja Varteksa, i sama Uprava, kao i radnici, očito je zabrinuta nad time što će biti na jesen. Naime, umjesto da u punom opsegu pripremaju novu kolekciju jesen/zima, na osnovu trenutnih prepreka, konkretnije velikih problema u koje je kompanija dospjela s likvidnošću, sve na kraju ljeta kulminira s krajnje najizvjesnim manjkom cash flowa ne samo za daljnje financiranje nove sezone, nego i za isplatu plaće za skoro 700 radnika.

Stoga direktor Varteksa Dražen Dobiš u razgovoru za Poslovni dnevnik poručuje da se Uprava pridružuje sindikalnom apelu za pomoć kompaniji. Kako Dobiš objašnjava potrebna pomoć prvenstveno je dobrodošla sa strane glavnih razlučnih vjerovnika, a to temelji na nekoliko argumenata.

Generalno je njegov stav da je poslovanje Varteksa u protekloj godini, inače prvoj u njegovom mandatu, kad se izuzmu repovi iz prošlosti u vidu predstečajne nagodbe, pokazalo svoju punu održivost.

Možete li ukratko objasniti taj raskorak, s jedne strane imate održiv core biznis, a nemate ni za plaće na što je upozorila sindikalna povjerenica Božica Čiček Mutavdžić navodeći da je u tvrtka u prvih šest mjeseci poslovala s oko 2,4 milijuna eura gubitka?
Varteks posluje već cijelu godinu bez ikakvog uplitanja kreditora i investitora. Time smo svima jasno pokazali da je core biznis Varteksa održiv, ali je zbog nastale nelikvidnosti potrebna žurna intervencija vjerovnika, vlasnika ili Vlade. Naš ‘balon’ koji smo imali u vidu zaliha repromaterijala, uza sve mjere racionalizacije po pitanju obujma novih kolekcija, jednostavno se ispuhao.

Ako ste većinu godine živjeli na skladišnim rezervama repromaterijala, gdje je nastao problem? Što je s prodajom?
Taj dio gubitka u ukupnim prihodima na temelju nepopunjenosti trgovina je vrlo teško iskalkulirati, ali kod druge linije naših aktivnosti, a to su usluge šivanja za strane partnere, tzv. lohn poslovi koje smo značajno povećali, potvrđuje se da isti ne mogu biti temelj na kojem Varteks može dugoročno graditi budućnost. Trenutačno udio lohn poslova iznosi oko 70 posto, a to nam donosi tek oko 30 posto prihoda.

Budućnost Varteksa, prema usvojenoj strategiji, jest izgradnja vlastitog trgovačkog brenda i širenje tržišta. A za to su potrebne direktne investicije u repromaterijal za sezonu jesen/zima koja nam predstoji, dok se s druge strane popunjenost koju očekujemo zasad kreće na razini od tek oko 35%. Ako tako ostane, to će značiti strmoglavi pad prihoda i profita, ali i izravnu posljedicu ugroženost poslovanja zbog nemogućnosti isplate plaće.

Dražen Dobiš/TOMISLAV MILETIĆ/PIXSELL

Sindikat upozorava da je upitna plaća za kolovoz, a što je s plaćom za srpanj i koliki je to mjesečni izdatak?
Plaća za srpanj bit će isplaćena na kraju kolovoza, dakle sredinom idućeg tjedna, no u pitanje je došla plaća koju isplaćujemo u rujnu za prethodni mjesec kada smo imali kolektivni godišnji odmor u trajanju dva tjedna, i kad su nam smanjeni prihodi od usluge šivanja za strane partnere s kojom u prosjeku dnevno ostvarujemo prihod od oko 27.000 eura.

Također, početkom rujna trebali bismo imati jesensko-zimsku novu robu u trgovinama, a to nećemo imati u potrebnoj količini jer će nam nedostajati za financiranje oko 300.000 eura iz lohna. Taj dio prihoda, pak, nećemo ostvariti zbog kolektivnog godišnjeg odmora, jer smo direktno vezani na talijansku industriju gdje većina dobavljača za koje radimo ima feragosto. Ukupni izdatak za plaće zajedno s porezima i doprinosima iznosi cca 770.000 eura mjesečno.

Nije li problem s likvidnosti trebao riješiti strateški investitor, odnosno što je s alternativnim opcijama?
Radili smo na tome, ali mogući dogovor razlučnih vjerovnika oko raspodjele sredstava iz budućih prodaja preostale imovine s kojom Varteks raspolaže u procijenjenoj vrijednosti oko 23 milijuna eura i dalje je na mrtvoj točki. Od prodaje zemljišta Kauflandu krajem 2022., pa sve do danas, vjerovnici nisu postigli dogovor o raspodjeli sredstva iz budućih prodaja, i to nas također ograničava.

Međutim, tada se Varteks odrekao svog udjela iz raspodjele sredstava iz prodaje. Je li to model i za sljedeće prodaje?
Nije nam to više prihvatljivo, i Varteks ubuduće ne može pristati da mu ništa ne pripadne iz budućih prodaja, što je stav koji i dalje zastupa većina vjerovnika.

Ključni su razlučni vjerovnici, pa jesu li njihova potraživanja prema Varteksu već u dospijeću?
Da, dio potraživanja banaka je dospio.

Prijeti li ove jeseni i s te osnove blokada računa?
Vjerovnici i dalje govore da oni neće krenuti u tom smjeru, no činjenica je da realan dogovor koji bi garantirao opstojnost Varteksa ne uspijevaju postići. Kod toga je odlučujuće što svi oni zastupaju tezu da Varteksu ne treba pripasti ništa dok se oni ne naplate, dok za nas to nije opcija jer u tom slučaju ne vidimo razlog za prodaju imovine.

Naš je cilj da nas počnu tretirati kao partnera koji je trenutačno u restrukturiranju zbog poteškoća iz prošlosti, a sve zato što smo dokazali da je naš biznis model ekonomski održiv. Kroz ovu godinu iz tekućeg poslovanja jedino nismo isplaćivali obveze iz PSN-a, no kako smo ih refinancirali s rokom isplate koji kreće u listopadu to je sad još jedan uteg koji nam prijeti u smislu nelikvidnosti. Zbog naših rezultata smatramo da je jedini izlaz u postizanju kompromisa s vjerovnicima da smanje očekivanja oko naplate potraživanja, a da se kroz investitora riješe preostale obveze i samim time osigura dugoročno financiranje.

Koliko bi prema vašem prijedlogu vjerovnici trebali otpustiti?
Riječ je o značajnim sredstvima, ali kako se trenutačno o tome razgovora, ne mogu iznositi pojedinosti, pa niti procijeniti kakvi su izgledi da ćemo postići dogovor.

Iskreno se nadam da će zbog Varteksove tradicije, zato što je to posljednja modna kompanija u Hrvatskoj, zbog blizu 700 naših zaposlenika te zato što su naši vjerovnici imali dosta financijskih benefita od suradnje s Varteksom, oni biti spremni pomoći i omogućiti budućnost kompaniji. Tu su nam ključni razlučni vjerovnici prvog prednosnog reda – Zagrebačka banka i HBOR. Mogu potvrdili i da smo u jednom trenutku bili vrlo blizu postizanju dogovora s jednom stranom financijskom institucijom o otkupu njihovih potraživanja, no bilo je raznih opstrukcija i nezadovoljstva, uključujući i dio suvlasnika koji su prenijeli svoja potraživanja na druge vjerovnike.

U čemu se sastoji konkretno rješenje koje je propalo?
Računali smo s time da će se otkupom tražbina ostvariti međuiznos, razlika između vrijednosti otkupa i nekretnine, a taj strani fond je bio spreman za razliku iznosa financirati Varteks. Nakon što hrvatski vjerovnici nisu prihvatili ponudu, sve je stalo, i u biti taj mogući dogovor je sad apsolutno ad acta.

Nakon toga smo uputili apel za pomoć svim suvlasnicima te je jedino gospodin Stjepan Čajić pokazao interes za moguće financiranje, uz pretpostavku da i svi drugi suvlasnici u istom postotku sufinanciraju kompaniju. Također, treba nam i pomoć Vlade, s obzirom na to da je projekt Varteks urbana regeneracija Vladin strateški projekt.

Može li se s državne strane kreirati platforma radi pomoći, kako za Varteks tako i ostale tvrtke iz branše tekstila, obuće i kože, primjerice kroz HUP i HGK s prijedlozima rasterećenja troškovne strane industrije?
Te su aktivnosti u tijeku, a pokrenute su u suradnji s ostalim tvrtkama iz industrije. U Komori smo tijekom ljeta održali prve sastanke na tu temu, a mi konkretno radimo na projektu što bi bio benefit za Varteks u smislu snižavanja poreznih nameta na plaće. Po našim kalkulacijama, dio bi zadržali kao investicijski novac, a dio prebacili na plaće zaposlenika.

Nadamo se da će to postati dugoročna tendencija na osnovu strategije vraćanja industrije na europsko tlo. Slične inicijative već postoje u pojedinim članicama EU-a u branši radnointenzivnih industrija, tako da se Varteks sa svojom inicijativom uključuje i prati nove europske trendove. Projektni prijedlog za cijelu branšu očekujemo da će biti spreman do kraja godine.

Može li tad za Varteks biti kasno?
Da, jer instrument za spas iz ove krize doista nam može stići prekasno. U svim financijskim institucijama nailazimo na zatvorena vrata budući da je po njihovim procjenama Varteks u crnoj zoni kao dužnik.

S druge strane, mi radimo u proizvodnji s gotovo 90%-tnom popunjenošću kapaciteta, ali samo za lohn partnere, dok se dodatno očekuje nasušno potrebna investicija i za širenje naše prodajne mreže u koju bi ušli strani brendovi, o čemu se također vode B2B razgovori. Raspolažemo s 25 trgovina, ali bez investicije taj dio novih prihoda nije moguće ostvariti.

Koliko iznosi svježa tranša bez koje Varteks ne može preživjeti?
Izravno nam treba milijun eura za repromaterijal za nadolazeću sezonu jesen/zima, a minimalno još toliko za sezonu proljeće/ljeto, te još dva i po milijuna eura u cilju restrukturiranja kroz projekte kao što su obnova strojnog parka i LEAN transformacija kompanije. U suprotnom, izostane li sve to, jako je velika vjerojatnost da će Varteks nestati s poslovne scene.

Kritično razdoblje iznosi niti tri mjeseca, jer ćemo prvi ogroman problem s isplatom plaće imati u rujnu, kada ćemo zbog nedostatka sredstava kao poslodavac morati sami sebe blokirati. To de facto znači prijetnju da se sami ugasimo, pa je tvrtka u lošoj poziciji utoliko što nitko ne bi bio krivac osim nje za stavljanje ključa u bravu, a to nije realnost.

Ovo je naš zadnji apel vjerovnicima prvog reda da budu realni i smanje svoja očekivanja, jer su u prošlosti imali benefite i sad je presudni trenutak da nam pomognu. Bez tog realnog ustupka doći će do gašenja tvrtke, a 700 ljudi ide na burzu.