Osvoji li novi mandat, Vlada će nastaviti s poreznim rasterećenjem dohodaka, a u najužem fokusu i dalje će joj biti stambena pitanja građana, ponajprije smanjenje rata kredita građana s kreditima u francima, poručio je ministar financija Boris Lalovac s nedjeljne tribine SDP-a.
Zasad je u planu podizanje neoporezivog dijela plaće s 2600 na 3000 kuna te dodatno širenje i podizanje naviše srednjeg poreznog razreda, ali nije isključeno ni da Vlada u kampanji ide s najavom potpunog ukidanja najviše, 40-postotne stope. Treba oporezivati kapital i jako bogate, a bogati nisu ljudi koji žive od svog rada i plaće, kaže Lalovac. Većini birača sigurno je uhu ugodno čuti takva razmišljanja. Čak i makroekonomisti drže da su manja podešavanja u područje oporezivanja dohodaka najmanje loša stvar kad se prčka po poreznom sustavu, ali zasad iz Vlade ne daju naslutiti kako se njihove porezne vizije uklapaju u proračun opće države.
Porez na imovinu očito još nije zreo za uvođenje, niti je to zgodna tema uoči izbora, a gubitak prihoda od poreznog rasterećenja negdje bi se morao kompenzirati. U suprotnom, ne samo da se deficit ne bi suzio, nego bi se dodatno produbio i proračunski manjak i javni dug. Nema sumnje da će i pretendenti na vlast imati milozvučnih ideja o smanjenju poreznog tereta. No, s obzirom na to koliko se vlast u Hrvatskoj bavi(la) strukturnim reformama i rashodnom stranom proračuna, kao i na anemičan potencijal rasta, i domet poreznih reformi svodi se na pretakanja.
U slučaju oporezivanja dohodaka to je u prvom redu dodatni gubitak prihoda za lokalne vlasti koje će ili prešutno smanjiti obujam usluga ili podići lokalne namete. Za priuštiti si porezne zahvate s rasterećenjem širega dometa Hrvatska proteklih godina jednostavno nije stvorila pretpostavke. Neke (post)tranzicijske zemlje jesu, pa nakon povećanja poreznog tereta s naletom globalne krize sada polako idu u smanjenja. Rumunjska je tako za siječanj iduće godine najavila snažno smanjenje PDV-a.
Umjesto 24 posto, na koliko ga je (s 19%) povećala na vrhuncu krize, odskora će standardnu stopu PDV-a vratiti na 20 posto, a povratak na predkriznih 19 posto u planu je za 2017. No, skoro smanjenje stope PDV-a za četiri postotna boda Rumunjima će podići deficit na samo 2 posto BDP-a. Razina javnog duga im je 40 posto BDP-a. Pri zaduženjima plaćaju znatno manju premiju rizika, a gospodarstvo im ima osjetno veće stope rasta (preklani 3,4%, lani 2,8%, a u prvom polugodištu ove godine 3,8%)) i sve su procjene da će razinom BDP-a po stanovniku (prema paritetu kupovne moći) za dvije godine prestići Hrvatsku.
Važna obavijest:
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu Poslovni.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu Poslovni.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.@Jovan-npr. na smanjenju rashoda!
Ovo je ono sto zabrinjava:
i sve su procjene da će razinom BDP-a po stanovniku (prema paritetu kupovne moći) za dvije godine prestići Hrvatsku.
dakle sda smo i za rumunjsku sirotinja.
to nije bilo lako postici-sva cast gospodo politicari!
gubitak prihoda od poreznog rasterećenja negdje bi se morao kompenzirati.
Uključite se u raspravu