Hrvatska je jedna od najteže pogođenih članica Covid-19 krizom pa su sve uči uprte u Fond za oporavak i otpornost unutar kojeg je Bruxelles na raspolaganje stavio 9,6 milijardi eura, od čega je 6 milijardi bespovratno.

Tu priliku bez presedana Hrvatska mora iskoristiti za ubrzavanje reformi i usmjeravanje što je više sredstava moguće prema privatnom sektoru umjesto da posluži tek kao instrument povratka na staro.

Moglo se to čuti na virtualnoj konferenciji “Europski fond za oporavak i otpornost za hrvatsku tranziciju” u organizaciji The Economista u suradnji s HESA Groupom i pod medijskim pokroviteljstvom Poslovnog dnevnika.

Pandemija je u Hrvatskoj preokrenula povoljne ekonomske trendove i višegodišnji period rasta pa je BDP lani pao rekordnih 8,3 posto. Kriza je prilika da se preispita dosadašnja formula rasta kao i jačanje njegova potencijala za budućnost.

Next Generation EU, instrument EU iduće generacije, privremeni je instrument oporavka Europske unije; od ukupno 750 milijardi eura najveći dio od 672,5 milijardi eura bit će plasiran kroz Fond za oporavak i otpornost namijenjen kao pomoć članicama da adresiraju ekonomske i socijalne posljedice pandemije Covida-19 istovremeno podupirući zelenu i digitalnu tranziciju.

Hrvatska iz Fonda može računati na iznos koji premašuje 11 posto nacionalnog BDP-a. Ta bi sredstva mogla bi poduprijeti investicije i reformske zahvate omogućujući Hrvatskoj da iz krize izađe snažnija, ali pod uvjetom da se novac adekvatno iskoristi

Za otključavanje tih resursa članice moraju pripremiti nacionalne planove oporavka i otpornosti u kojima će izložiti reformske i investicijske ciljeve do 2026. te ih podnijeti Europskoj komisiji do kraja travnja.

Idući tjedan u javnu raspravu

Govoreći na uvodnom dijelu konferencije predsjednik Vlade Andrej Plenković najavio je da Nacionalni plan za oporavak i otpornost u javnu raspravu ide idućeg tjedna s namjerom da bude usvojen na Vladi 29. travnja nakon diskusije u parlamentu.

“Pred Hrvatskom je generacijska prilika s obzirom na 30 milijardi eura za oporavak i razvoj koje će imati na raspolaganju u budućnosti”, rekao je Plenković dodavši da je važno čuti mišljenja i povratne informacije različitih dionika.

U Banskim dvorima ciljaju da dokument u potpunosti bude usklađen s Nacionalnom razvojnom strategijom do 2030., programom Vlade, Nacionalnim programom reformi, kao i obvezama iz akcijskog plana, a nakon ulaska Hrvatske u Europski tečajni mehanizam (ERMII).

Plenković je istaknuo da se program temelji na šest područja, među kojima je prvo i najveće ekonomija s naglaskom na zelenoj i energetskoj tranziciji. Drugi stup je reforma javne uprave, pravosuđa i aspekti državnog vlasništva i boljeg upravljanja.

Potom slijedi obrazovanje, znanost i istraživanje gdje je cilj na sustavan način dosegnuti globalne trendove, uključujući i one 4. industrijske revolucije. Dokument u četvrtom stupu predviđa jačanje radnog i socijalnog zakonodavstva kako bi se olakšalo stvaranje više radnih mjesta, posebice putem samozapošljavanja te jačanje socijalne uključenosti.

Slijedi reforma zdravstva za bolju učinkovitost i dostupnost uz istodobno generiranje manje gubitaka u proračunu. I konačno, posljednji aspekt reflektira obnovu javnih i privatnih zgrada nakon razornih potresa koji su lani pogodili metropolu i područje Banije.

Voditeljica Ureda Svjetske banke za Hrvatsku i Sloveniju Elisabetta Capannelli istaknula je da je Hrvatska proteklih godina poduzela korake za promjenu ekonomskog modela, od fiskalne konsolidacije do reformi na tržištu rada i roba što je omogućilo solidan rast, ali nedovoljno otporan.

“Hrvatska je još uvijek ranjiva i otvorena na vanjske šokove”, upozorava Capannelli. Među nužnim izazovima s kojima se treba uhvatiti u koštac podcrtava preveliko oslanjanje na javni sektor, efikasnost državnih tvrtki te kvalitetu institucija, posebnice pravosuđa i administracije. Iako se često obrazovanje ističe kao domaća prednost, Capannelli kaže da kvaliteta obrazovanja nije dovoljna za postizanje konkurentnosti u novim industrijama.

I konačno, no ništa manje važno, iz Svjetske banke poruka: povećanje potencijala rasta nije dovoljno ako rast nije uključiv, potrebno je više raditi na uključivanju skupina poput žena i mladih, posebno na potresom pogođenim područjima.

Álvaro Santos Pereira iz OECD-a među prioritetima kojima bi se Hrvatska trebala pozabaviti vidi jačanje korporativnog upravljanja posebno u državnim tvrtkama.

“Donedavno je država bila u biznisu proizvodnje piva, a za to stvarno nema potrebe. To ne znači da se sve mora privatizirati, ali se može otvoriti i smanjiti ovisnost o državi”, kaže.

Dotaknuo se i nezaobilazne teme institucija istaknuvši da jake institucije jačaju i neovisnost regulatora koji potom mogu provjeravati kako se pojedine politike provode.

“Kad je u pitanju Fond za oporavak i otpornost, dobra ideja je uključivanje privatnog sektora kojemu treba dati poticaj za ulaganja”, kaže Pereira.

Takav stav dijele i ostali sudionici konferencije The Economista. “Učinite sredstva iz Fonda koliko je god moguće dostupna privatnom sektoru”, nadovezuje se Capannelli. I u Hrvatskoj banci za obnovu i razvitak (HBOR) poručuju da će iz aspekta Fonda fokus biti na privatnom sektoru.

“Covid-19 je ubrzao potrebe za promjenama i u modelu rasta, a Fond za oporavak i otpornost dolazi u pravo vrijeme. Bez dobre kombinacije i suradnje privatnog i javnog sektora bit će teško postići napredak. Vjerujem da će jači fokus na privatni sektor dati bolji rezultat, što će biti fokus HBOR-a u narednom periodu”, rekao je savjetnik Uprave Hrvoje Galičić.

Podsjetimo da je u javnosti s nevjericom dočekana informacija da je Vlada predvidjela čak 90 posto novca iz Fonda za javne projekte, a tek 10 posto za gospodarstvo koje bi trebalo biti zamašnjak oporavka. Postoci su, razumljivo, šokirali poduzetnike, no ministar gospodarstva Tomislav Ćorić i održivog razvoja umiruje da omjer neće biti konačan.

“Dio namijenjen privatnom sektoru će biti na kraju puno veći. U javnoj raspravi svi ‘stakeholderi’ moći će dati svoje mišljenje prije slanja u Bruxelles”, kazao je Ćorić.

Da će poduzetnici itekako glasno prosvjedovati protiv takve alokacije potvrdio je i uključivanjem na konferenciju Dražen Oreščanin iz Udruge Glas poduzetnika u osvrtu da inzistiraju da se poduzetnici uključe u pripremu dokumenta smatrajući da bi najmanje 50% bespovratnih sredstava trebalo biti namijenjeno izravno privatnom sektoru.

Hrvoje Balen iz Hrvatske udruge poslodavaca rekao je da su, premda kao socijalni partner nisu uključeni u pripremu, u utorak poslali Vladi stajališta HUP-a uz napomenu da su spremni prezentirati niz privatnih projekata.

Bez prevelikih ožiljaka

Makro dijagnozu hrvatske ekonomije i očekivanja u ovoj godini dao je guverner Hrvatske narodne banke Boris Vujčić. Rekao je da je HNB lani prognozirao u početku i 10-postotni pad BDP-a, no to je ublažila ipak bolja sezona. U usporedbi s padom iz 2009. Covid kriza različito je pogodila pojedine djelatnosti pa su se građevina i prerađivačka proizvodnja vrlo brzo oporavile.

“Gledajući u budućnost vidimo puno brži oporavak nego prije, u 2021. vidimo rast 5%, no to će ovisiti o velikoj nesigurnosti oko epidemioloških mjera i procjepljivanja koje je slabije od očekivanog”, kazao je Vujčić dodavši da će na oporavak snažno utjecati europske milijarde.

Guverner je ponovio da je za brži rast gospodarstva nužno odraditi reforme jer su ključ održivog rasta i konvergencije u postupku implementacije eura, a u suprotnom će efekt biti jednokratan. Bankarski sektor u drugoj godini pandemije ocijenio je “u vrlo dobrom stanju bez prevelikih ožiljaka”.

Kapitaliziranost je dobra, banke su spremne izdržati povećanje nenaplativih plasmana, ali su spremne i na apsorpciju europskog novca koja uključuje procesuiranje desetina tisuća individualnih projekata i tu će njihova uloga bili važna.

Predsjednik Uprave Erste banke Christoph Schoefboeck rekao je da će stabilne banke moći biti “kičma na putu oporavka”. “Iz perspektive ulagača rekao bih da je napravljeno puno toga za bolju klimu, no treba se fokusirati na upravljanje na lokalnoj razini te predvidiv pravni okvir. Ima pozitivnih primjera poput Varaždina, Čakovca i Svete Nedelje, brza lokalna uprava je moguća, no željeli bismo to vidjeti i šire”, kazao je on.