Nezadovoljnici iz redova privatnog smještaja krivca za sve što ih treba snaći od iduće godine, osim u Vladi i resornom ministru, našli su i u hotelskom lobiju. Po novom će, inače, iznajmljivači, formalno domaćini u turizmu, biti samo oni koji iznajmljuju sobe i apartmane unutar županije u kojoj žive, paušal po krevetu će porasti, a vlasnici stanova koji se iznajmljuju turistima gube status domaćina i postaju rentijeri. Cilj je pravednije oporezivanje, obuzdavanje apartmanizacije i razdvajanje obiteljskog smještaja i rentijerstva.

Zaostatak za konkurencijom

Nitko se ne veseli većim porezima i dodatnim obvezama, a optužbe da se promjenama pogoduje hotelskom sektoru odapinju pogotovo budući rentijeri. U novim mjerama vide namjeru da se pogoduje hotelskom biznisu, odnosno da se obiteljski smještaj guši kako bi procvjetali hotelski biznis. Brojke, pak, svjedoče o velikoj neravnoteži upravo u korist obiteljskog smještaja. Hoteli trenutačno imaju manje od 200.000 ležajeva naspram više od 650.000 u obiteljskom smještaju, uključujući stanove u stambenim zgradama koji se i dalje ubrajaju u obiteljski smještaj. Svemu treba pridodati otprilike još 650.000 kreveta u stanovima i kućama za odmor, od kojih se dio također iznajmljuje: na crno, naravno. Moglo bi se zaključiti, da budemo ironični, kako je hotelski lobi zapravo potpuno nemoćan kad je dopustio da se dogodi toliki nerazmjer, a iz njihove strukovne udruge poručuju kako su teze da hotelska industrija stoji iza mjera usmjerenih na uređivanje kratkoročnog turističkog najma – besmislica.

– Naše zagovaranje kvalitetnijeg okružja koje bi potaknulo nužno povećanje investicija u hotelske kapacitete ne znači da se treba zaustaviti ‘pravi’ obiteljski smještaj, odnosno smještaj kod domaćina. To smatramo iznimno pozitivnim i specifičnim za naš turizam i takav oblik smještaja treba potaknuti na ulaganja u podizanje kvalitete, kako bi od njega lokalne zajednice imale više koristi – odgovara uime hotelske branše direktor Hrvatske udruge turizma (HUT) Veljko Ostojić i ističe da kod mediteranskih konkurenata hotelski kreveti čine između 40 i 65 posto ukupnih smještajnih kapaciteta, a u Hrvatskoj tek 9,5 posto. – A upravo je nepovoljna struktura smještaja postala glavna kočnica daljnjeg razvoja domaćeg turizma u smjeru održivosti jer su izravne posljedice takve strukture overturizam koji zahvaća sve više destinacija i prijeti njihovu tržišnom propadanju u srednjem roku, ali i niska prosječna dnevna potrošnja gostiju. U Hrvatskoj je, naime, prosječna dnevna potrošnja po gostu svega 140 eura, dok je u Italiji i Španjolskoj to oko 250 eura, a u Francuskoj oko 450 eura. To drugim riječima znači da iscrpljujemo naše vrijednosti i prirodno bogatstvo za mali novac, što ne želimo – kaže direktor HUT-a.

U toj udruzi smatraju kako je set Vladinih mjera, od krovnog Zakona o turizmu, pa do aktualnih na uređivanju kratkoročnog turističkog najma, prvi korak prema nužnom zaustavljanju galopirajućeg rasta broja objekata za kratkoročni turistički najam kojem svjedočimo niz godina.

– S obzirom na trend bujanja nekretnina za kratkoročni turistički najam, smatram da će biti potrebno donijeti i druge odluke u smjeru njegova što bržeg zaustavljanja, i to na nacionalnoj razini, jer će proces na lokalnoj razini trajati dugo s neizvjesnim ishodom – ocjenjuje Ostojić i podsjeća da je u Hrvatskoj samo u posljednje dvije godine na tržište stavljeno oko 110.000 kreveta u objektima za kratkoročni turistički najam.

Za ilustraciju, kao da je napravljeno 220 novih hotela poput Ambasadora u Opatiji ili Olimpije u Vodicama.

Razumijevanje lokalnih vlasti

– Možemo zamisliti kako bi izgledao naš turizam da smo u dvije godine izgradili 220 novih hotela, svaki s 500 kreveta? Umjesto toga, imamo kontinuiranu stagnaciju u segmentu hotelskog smještaja. K tome, poslovni model koji potiče izgradnju objekata za kratkoročni turistički najam silno opterećuje lokalne destinacije, infrastrukturu, ima izrazito negativne posljedice po okoliš i po lokalno stanovništvo, i to moramo zaustaviti jer nastavak takvog smjera razvoja dovodi do konkurentskog propadanja gospodarske grane koja čini više od 20 posto BDP-a, što nikome ne bi trebalo biti u interesu – jasan je direktor HUT-a.

Najavljene promjene doista uvelike leže na leđima lokalnih vlasti koje će po novom, među ostalim, određivati kad je u destinaciji dosta apartmana ili nekih ugostiteljskih objekata, a propisivat će i konačne iznose godišnjeg paušalnog poreza po krevetu u obiteljskom smještaju. S nacionalne razine raspisuju se, naime, samo rasponi (100 do 300 eura u turistički najrazvijenijim mjesta, u najmanje razvijenim, recimo, 20 do 100 eura), a prema dosad dostupnim informacijama mnoge jedinice lokalne samouprave pune su razumijevanja prema iznajmljivačima i nisu spremne osjetnije dizati namet koji je dosad po krevetu godišnje iznosio između 20 i 200 eura. Iz Splita, recimo, odgovaraju kako će sadašnji paušal od 55 eura dogodine dići na 60, a u 2026. najvjerojatnije na 70 eura. To je, uz pojašnjenje splitske vlasti kako su svjesni da su maksimalni iznosi zabrinuli iznajmljivače, na donjoj granici raspona (70 do 200 eura) predviđenog za mjesta drugog turističkog razreda.