Europska komisija u najnovijem je izdanju ekonomskih prognoza Hrvatskoj podigla prognozu gospodarskog rasta za 2018. s prethodnih 2,6 na 2,8 posto. Analitičare EK na to je ponukao nešto dinamičniji rast u drugom tromjesečju, a istu stopu rasta predviđaju i za 2019.

Ukratko, ekonomske prognoze još su se jednom pokazale znatno benignijom publikacijom od izvješća o napretku u provedbi reformi (dovoljno je sjetiti se proljetnoga). A pozitivno intoniranim brojkama jučer su nas počastili i iz Državnog zavoda za statistiku. Najnoviji podaci o prometu u trgovini na malo potvrdili su, naime, nastavak solidnih stopa rasta potrošnje; rujanski promet trgovine na malo (kalendarski prilagođeno) realno je bio 3,9% (nominalno 5,3%) posto veći nego u istom mjesecu lani.

Kumulativni rast u ovoj godini time je dosegnuo 3,6 posto. Istodobno, prema preliminarnim podacima o robnoj razmjeni s rujnom je rast izvoza u odnosu na 2017. blago povećan u odnosu na osmomjesečni rezultat, dosegnuvši četiri posto, s tim da je uvoz blago usporio rast (sa 6,9 na 6,1 posto).

Iako se sve te brojke mogu popratiti sa značajnim “ali” opaskama, one koje su se čule za jučerašnjeg nastavka konferencije Hrvatskog društva ekonomista daleko više zabrinjavaju.

“Do 2050. godine broj stanovnika u Hrvatskoj smanjit će se za oko 800.000, odnos između zaposlenih i umirovljenika bit će 1:1, standard će rasti, no sporije od ostalih novih članica EU-a”, dio je dugoročnih projekcija koje je u Opatiji iznio Željko Lovrinčević s Ekonomskog instituta u Zagrebu. Procjene su, kaže, rađene prema europskoj metodologiji na temelju demografije, cijene kapitala i ukupne produktivnosti, gdje je Hrvatska i najslabija.

Za sudionike opatijskog skupa, pak, prognoze Europske komisije su očekivane, to prije što Komisija time samo približila prognozama većine drugih međunarodnih i domaćih institucija. “U postojećoj strukturi proizvodnje i potražnji u EU, i uz ostale nepromijenjene elemente, prognoza je zapravo očekivana. To je kao cijena u dućanu; neće biti tri 3 nego 2,9”, sa zrnom cinizma komentirao je predsjednik HDE-a Ljubo Jurčić. U Europskoj komisiji u prognozama su konstatirali kako je na dinamika rasta i globalno i na razini EU svoj vrhunac dosegnula prošle godine.

Nakon lanjskih 2,2 posto prosječno ostvarena rasta u svim zemljama članicama usporavanje bi se već ove godine trebalo očitovati u dva posto rasta EU u ovoj, dok se za iduću godinu prognozira prosječnih 1,9 posto, ali uz očekivanje da će sve članice ostati na pozitivnim stopama. Za Hrvatsku u Komisiji računaju da će zadržati dinamiku od +2,8 posto (prethodna prognoza bila je 2,5%), no, promatraju li se tzv. novije članice s kojima se obično uspoređujemo, to i dalje ne znači konvergenciju već stagnaciju.

Usporedbe radi, ove godine u ostalim zemljama iz te skupine očekuje se rast veći od tri posto, s tim da BDP Slovenije, Mađarske, Slovačke i Poljske ide ka rastu (većem od) četiri posto. Većina tih ekonomija i dogodine bi, prema EK-u, trebala rasti dinamikom između tri i četiri posto, dok se ispod tri posto, osim u Hrvatskoj, očekuje samo u Češkoj. Međutim, njezino je gospodarstvo u proteklom razdoblju bilo daleko uspješnije u konvergenciji odnosno približivavanju prosjeku Unije po ekonomskom razvoju, dok se mi teško odljepljujemo od 60 posto (trenutno smo na 61% prosjeka).

I neki drugi makroekonomski pokazatelji kod kojih posljednjih godina bilježimo relevantne pozitivne pomake u usporedbi s drugima djeluju manje impresivno jer su oni napravili više ili su jednostavno naše startne pozicije bile znatno lošije. To se npr. jasno očituje kod razine javnog duga koja je u protekle dvije godine pala za više od šest postotnih bodova, na 77,5 posto BDP-a, a u EK predviđaju njezin daljnji pad, i to na 73,5 posto ove te 70,1 posto BDP-a iduće godine. No, u odnosu na ostale članice iz srednje i istočne Europe to je i dalje najviša razina duga, s tim da je npr. u Slovačkoj i Poljskoj ona već ispod 50 posto BDP-a, u Češkoj i Rumunjskoj oko 35 posto, u Bugarskoj na nešto iznad 23 posto. Slično vrijedi i u usporedbama stopa nezaposlenosti.

Konačno, dovoljno je istaknuti da se u prognozama EK ističe i kako bi dogodine konačno hrvatski BDP trebao dosegnuti pretkriznu razinu. I u nastavku rasta iduće godine ključni doprinos trebao bi doći slijedom rasta potrošnje kućanstava. Jer, kako ističu u EK, “raspoloživa primanja rastu s rastom plaća i zaposlenosti, kao i stalnim rastom turističkih dolazaka i prihoda”, a “kupovnu moć kućanstava poduprijet će i ograničena inflacija, zahvaljujući planiranom smanjenju stope PDV-a na pojedine proizvode. Ekonomisti s tim u vezi uglavnom ističu kako ne možemo biti sretni postojećom strukturom rasta i i ponovnim zaokretom prema sve jačem utjecaju komponente potrošnje. takvi modeli rasta osjetljiviji su na promjene vanjskih okolnosti, a one će izglednije bivati manje povoljnima, od globalnog trgovinskog rata do nesigurnosti u Italiji i približavanja kraja razdoblja iznimno niskih kamatnih stopa, podsjeća Zdeslav Šantić, glavni ekonomist Splitske banke.