Priprema temeljite reforme sustava beneficiranog radnog staža kojom bi se osjetno, najmanje za trećinu, reducirao broj zanimanja obuhvaćenih posebnim računanjem staža, nastavlja se i nakon raspuštanja Vlade i Sabora. Riječ je o reformi s čijim se osmišljavanjem startalo osnivanjem posebne radne skupine još za vrijeme Milanovićeve Vlade, a Oreškovićeva je imala za plan prijedlog temeljen na analizi Hrvatskog zavoda za zaštitu zdravlja i sigurnosti na radu, na dnevni red staviti u proceduru potkraj godine u sklopu korekcija mirovinskog sustava.

Ta je analiza, kako nam je potvrđeno iz Ministarstva rada i mirovinskog sustava, Hrvatske udruge poslodavaca i iz redova sindikata, prezentirana radnoj skupini na sastanku u srpnju i potvdrila je da je ugašen dobar dio zanimanja na koja se obračunava uvećan staž osiguranja. No, koliko će se točno od stotinjak radnih mjesta iz realnog sektora koliko ih je dosad bilo obuhvaćeno tim režimom skinuti s liste, nitko od socijalnih partnera u ovom trenutku ne iznosi detalje.  

Ugašena radna mjesta
"Preliminarni rezultati revizije ukazuju na činjenicu da unutar trećine postojećih radnih mjesta u sadašnjem zakonodavnom okviru nema aktivnih osiguranika na tim radnim mjestima, dok su kod nekih postojećih radnih mjesta s uposlenim radnicima uočeni poboljšanje i unapređenje tehnoloških uvjeta rada koji anuliraju ugrozu zdravlja zaposlenika na tih radnim mjestima", kratko poručuju iz Ministarstva rada.

Ozren Matijašević, predsjednik Hrvatske udruge radničkih sindikata, potvrđuje da slijedi osjetno seciranje popisa zanimanja, no posrijedi je, kaže, administrativni postupak, jer je, nažalost, veći broj radnih mjesta na koje se zakon odnosio ugašen, dijelom zbog deindustrijalizacije, a dijelom i zbog tehnološke modernizacije u gospodarstvu. Na toj su listi dosad bili primjerice bušači u rudnicima, talioničari u željezarama, radnici na poslovima u proizvodnji ferolegura, PVC folija ili u preradi kudelje. Iz HUP-a ističu i da iz provedene analize nema podataka da razine izloženosti bilo kojim štetnostima prelaze propisane vrijednosti, izuzev buke, a što je danas moguće otkloniti zaštitnim sredstvima.

"To su dobre vijesti za sve poslodavce koji uplaćuju veće doprinose za radnike koji rade na takvim poslovima, jer je razvidno kako će se bitno smanjiti broj takvih radnih mjesta", poručuje pravna savjetnica HUP-a Admira Ribičić. Ona podsjeća i da je Europska Komisija načelno zauzela stav da se računanje staža u povećanom trajanju treba ukinuti za gotovo sva zanimanja, te da u općem propisu koji regulira rad treba predvidjeti mogućnosti i za takve radnike da rade do stjecanja uvjeta za starosnu mirovinu.

Omogućiti prekvalifikaciju 
Na tragu toga stav je HUP-a da bi i u izradi novog zakona u Hrvatskoj trebalo ugraditi okvir za uspostavljanje sustava koji će na vrijeme prepoznati takve radnike i omogućiti im prekvalifikacije u druga zanimanja kojima bi mogli u potpunosti odraditi svoj staž. Iz Ministarstva rada koje će nasljednicima ostaviti materijal za novi zakon očekuju da će on imati pozitivan efekt na državni proračun zbog dužeg ostanka u svijetu rada i kasnijeg odlaska u mirovinu te kategorije osiguranika.

Prema posljednjim dostupnim podacima nju čini oko 70.000 radnika, od čega je polovica u djelatnostima policije, obrane i obavještajnom aparatu. Koliko je, pak, zastario postojeći sustav govori i činjenica da Zakon o stažu osiguranja s povećanim trajanjem datira još s kraja 90-ih i osim u slučaju djelatnosti policije i obrane koje su zasebno regulirane, a u kojima su posljednjih godina provedene korekcije i redukcije prava, u segmentu gospodarstva tek je 2007. godine zakon dopunjen jednim novim zanimanjem u brodogradnji.