U osječkoj mljekari proizvodnja će se ipak nastaviti i nakon 1. siječnja 2021. Meggle i grupacija Fortenova postigli su dogovor, proizvodne pogone će nakon odlaska njemačke korporacije iz Hrvatske preuzeti Belje plus.

Obje strane službeno tu informaciju još ne žele potvrditi, no kako doznaje Poslovni dnevnik, dogovaraju se zadnje “finese”, detalji ugovora koji bi vrlo skoro trebao biti zaključen. Koliko je vrijedna transakcija preuzimanja Meggleove proizvodnje, naravno, poslovna je tajna, a prema dostupnim informacijama Belje je spremno nastaviti suradnju sa svim postojećim kooperantima Megglea, a riječ je o 282 mljekara, te namjerava zadržati najveći dio zaposlenih, odnosno 70 posto od postojećih 160.

Njima će prije odlaska Meggle isplatiti otpremnine i plaće za njihov rad do 31. prosinca. Sindikati su otpremninama koje plaća dosadašnji poslodavac zadovoljni jer su one 25 posto iznad zakonske obveze. Vlasnik je za otpremnine, prema dostupnim podacima, osigurao osam milijuna kuna.

Time bi, nakon četiri mjeseca od objave odluke da gasi proizvodnju u Hrvatskoj, farmeri od kojih Meggle otkupljuje sirovo mlijeko i zaposlenici konačno trebali odahnuti. Meggle će, kako je uprava u Hrvatskoj već komunicirala, na ovom području Europe proizvodnju razvijati u BiH i Srbiji, gdje već ima pogone, no u Hrvatskoj, kako se ispostavilo, proizvodnja za kompaniju, nikako nije bila ekonomski isplativa.

Premda je u nove pogone njemačka mliječna industrija posljednjih godina imala značajna ulaganja, primjerice u siranu su uložili više od pet milijuna kuna, predsjednik Uprave Meggle Hrvatska Marjan Vučak ljetos je obrazložio odluku o gašenju proizvodnje negativnim utjecajem koje su na poslovanje imali brojni događaji proteklih godina, poput krize aflatoksina i Agrokora, a kulminacija je došla s izbijanjem pandemije koronavirusa.

Prema procjenama u kompaniji s tom krizom za ovu godinu očekivan je daljnji pad prihoda, čak za 40 posto, pa su i pozitivni pomaci koji su za ovu industriju u Hrvatskoj u proteklom razdoblju poduzimani, kako je to pojasnio Vučak prije nekoliko mjeseci, u konačnici bili nedovoljni da vlasnici odluče još neko vrijeme čekati.

Za lokalnu i državnu vlast, koje su intenzivno pratile proces traženja vlasnika za Meggleovu tvornicu, najvažnije je da se očuva proizvodnju u Osijeku, te da nitko od farmera, koji uredno zadovoljavaju sve uvjete po kvaliteti kemijskih i higijenskih kriterija koje mora imati sirovo mlijeko, ne bude pritisnut na prekid poslovanja zbog odluke Megglea.

Meggleovo prepuštanje biznisa u Hrvatskoj Belju u stvarnosti neće izazvati neke dramatične promjene u odnosima među glavnim igračima u mliječnoj industriji. Dukat i Vindija, naime, najveći su prerađivači, koji zajedno otkupljuju dvije trećine mlijeka s hrvatskih farmi.

Prema službenim podacima za prošlu godinu, u Hrvatskoj je proizvedeno ukupno 435 milijuna litara sirovog mlijeka, od čega je 185 milijuna ili 42 posto, otkupio Dukat. Druga je po veličini Vindija s otkupljenih 127 milijuna litara ili 29 posto.

Belje, koje ima i vlastite farme, ukupno je lani otkupilo 48 milijuna litara, odnosno 11 posto, dok je Meggle četvrti po snazi, s 25 milijuna litara otkupa i udjelom od 6 posto. Belje, dakle, i dalje, nakon što preuzme osječku mljekaru, ostaje i s povećanim kapacitetom treći po snazi s učešćem od 16 posto, te neće “ugroziti” najveće otkupitelje.

Pozitivan predznak

Ovi odnosi među najvećim otkupljivačima, potvrđuju izvori iz resornog Ministarstva poljoprivrede, u pravilu se mogu preslikati i na ovu godinu, u kojoj se po prvi put od 2011. godine počinje bilježiti rast količine otkupljenog mlijeka od seljaka.

Točnije, rast se na godišnjoj razini bilježi u prethodna četiri mjeseca, a nastavi li se takav trend do kraja godine, u najgorem slučaju se očekuje da na godišnjoj razini ovogodišnja proizvodnja u visini prošlogodišnje, te da se prvi put nakon dugog niza godina zaustavi poražavajući trend u proizvodnji mlijeka.

Negativan scenarij sa 6-postotnim udjelom proizvodnje kooperanata Megglea ostavilo bi vidljiv trag u toj statistici, iako upućeni tvrde da bi i oni vjerojatno uspjeli plasirati mlijeko drugom partneru, jer nakon objave Meggleove odluke o gašenju proizvodnje nekoliko se proizvođača, uključujući i Dukat, ali i manje domaće tvrtke, te jednu mađarsku, interesiralo i nudilo suradnju osječkim mljekarima.

No, bez obzira na to što Meggle nema krupniji udjel na domaćem tržištu, te što svaki privatni poduzetnik ima legitiman interes da posluje profitabilno, ta je odluka vlasnika kao stranog ulagača imala negativan odjek i izazvala je zabrinutost u domaćoj javnosti. Posebice je “uzdrmala” Slavoniju, u kojoj proteklih godina gospodarstvo slabi, a stanovnici odlaze.

Što se Megglea tiče, iz dostupnih informacija oni planiraju i dalje ostati na tržištu sa svojim proizvodima koje će plasirati iz svojih tvornica iz drugih zemalja.

Stoga namjerava i nakon gašenja proizvodnje zadržati dio zaposlenika, oko 30, u prodaji u Osijeku i Zagrebu. Ostaje, naravno, logično pitanje neizvjesnosti njihovih budućih rezultata zbog percepcije koju će ova poslovna odluka ostaviti na domaće potrošače.

Pozitivan impuls

Za proizvodnju mlijeka, pak, ova epizoda s Meggleom može imati još pozitivniji ishod ako briga za nastavak rada tvornice u Osijeku koji kontinuirano traje još od 1949. rezultira još većim interesom i posvećenosti oporavku stočnog fonda, za koji su u tijeku natječaji, te se konačno pokrene i udruživanjem farmera radi zajedničkog nastupa čime bi u pregovorima s velikim mljekarima sebi osigurali