Podaci o industriji, trgovini, izvozu, građevinskim radovima već mjesecima upućuju na povećanje ekonomske aktivnosti. Ipak, to se u prvom tromjesečju odrazilo samo na rast BDP-a u odnosu na prethodni kvartal (5,8%).

Na godišnjoj razini, prema procjeni DZS-a, zaostatak je sveden na 0,7%, ali već od drugog tromjesečja izgledan je “plus” na tragu ovogodišnjih prognoza o pet posto rasta. Za ministra financija Zdravka Marića procjena za prvi kvartal je očekivana, pa i malo bolja od projekcija.

Izvoz usluga još ‘tone’

Osobna potrošnja kao najveća komponenta BDP-a također tek treba iskoračiti u pozitivne godišnje stope. Iako je zbog rasta kvartalnog prometa trgovine na malo od (izvorno) 4,9% dio analitičara to već očekivao, potrošnja kućanstava na “plus” će pričekati još koji mjesec. Zasad se pad istopio na -0,4 posto.

Izvoz usluga je, za razliku od robnog (+8,3%), još u podebelom minusu (-18,6%), ali to bi trebao promijeniti djelomični oporavak turizma. Pita li se Alena Kovača, glavnog ekonomista Erste banke, turistički rezultati mogli bi biti na 65-70 posto ostvarenja pretkrizne 2019.

Doprinos padu BDP-a u prvom kvartalu dalo je i smanjenje na stavci zaliha (-26,7%). Istodobno, uz solidan rast robnog izvoza pad je ublažio i ohrabrujući nastavak rasta investicija.

Sa 4,2% u zadnjoj četvrtini 2020. godišnji rast investicija u fiksni kapital ubrzao je na 4,6%, što se ponajprije naslućivalo iz dinamike građevinskih radova. U istom smjeru na BDP je djelovao i gotovo 20% manji uvoz usluga, čemu je pridonio izostanak sezone skijanja u inozemstvu.

Proizvodna struktura BDP-a, pak, dodatno je podcrtala specifičnosti Covid-krize u odnosu na onu 2008. Uslužne djelatnosti najpogođenije ograničenjima poslovanja i kretanja još bilježe pad realne dodane vrijednosti, ali u nekim sektorima ona je rasla I lani.

U prvom kvartalu bruto dodana vrijednost (BDV) hrvatskog gospodarstva realno je pala 0,8 posto. Pritom su građevinarstvo i IT sektor već 2020. godine rasli po četiri posto, a poljoprivreda 3,7 posto.

Raste i agrar

Te djelatnosti rastu i na početku ove godine – građevinarstvo za 8,8 posto, IT za četiri, a poljoprivreda za 5,9 posto. U toj skupini našla se nakon lanjskog 3,5-postotnog pada i prerađivačka industrija s 4% povećanom realnom dodanom vrijednošću. Ekonomisti ponajprije ističu ohrabrujući rast udjela tehnološkog sektora, čiji relativni značaj otprije raste, a s pandemijom je samo dodatno porastao (što nije slučaj samo kod nas).

Još prije pet-šest godina udjel Informacija i komunikacija bio je 4,6%, a nakon što je 2019. dosegnuo pet posto, lani se povećao na 5,5, a u prvom kvartalu je bio i nešto veći od toga.

Udjel prerađivačke industrije ponovno je iznad 15 posto, ali proteklih godina kod nje se može iščitati i problem konkurentnosti. Primjerice, prije pet godina bila je na 15,8 posto, a četiri godine kasnije udjel joj je pao na 14,8 posto.

Građevinarstvo je, pak, u razdoblju nakon krize 2008. prošlo fazu oštre kontrakcije, ali već neko vrijeme ponovno raste, od lani i pod utjecajem potresa. U prvom kvartalu ponovno u BDV-u sudjeluje s gotovo sedam posto.

Inače, na tragu oporavka ukupne gospodarske aktivnosti su i najnoviji podaci o godišnjem rastu travanjskog prometa trgovine na malo od 35%.

To je ujedno podsjetnik na nisku bazu nakon lanjskog “zaključavanja” kojim je bio zahvaćen i dobar dio trgovina. U idućih nekoliko kvartala bazni učinak obilježit će rast većine sastavnica BDP-a.