Ravnatelj Državnog zavoda za statistiku (DZS) Marko Krištof izjavio je u srijedu da je rastu hrvatskog gospodarstva u prvom tromjesečju najviše doprinjela potrošnja kućanstava, dok je izvoz roba i usluga, po prvi put od početka 2013. godine, imao negativan utjecaj. 

Državni zavod za statistiku (DZS) objavio je u srijedu prvu procjenu prema kojoj je bruto domaći proizvod (BDP) u proteklom kvartalu porastao 2,5 posto u odnosu na isto lanjsko razdoblje. To je već 15. tromjesečje zaredom kako BDP raste, i to brže nego u prethodnom, kada je gospodarstvo poraslo dva posto na godišnjoj razini, što je bio najsporiji rast još od polovice 2015. godine.

Prema komponentama, najveći doprinos rastu ostvaren je u konačnoj potrošnji kućanstava. Pritom, doprinos domaće potražnje pozitivan a neto inozemne potražnje negativan.

Naime, potrošnja kućanstava porasla je 3,9 posto, a države 2,8 posto na godišnjoj razini. Investicije su zabilježile rast od 3,6 posto, dok je istovremeno zabilježen negativan utjecaj izvoza roba i usluga, za 0,5 posto. po prvi puta od prvog kvartala 2013.. 

Kako pojašnjava Krištof, na takve rezultate izvoza najviše je utjecao manji izvoz električne energije, prvenstveno uslijed viših temperatura uslijed siječnja i veljače, dok je nešto manji izvoz i u djelatnostima poljoprivrede, ostalih prijevoznih sredstava, poglavito brodova, farmaceutike i drvne industrije. Istovremeno, uvoz roba i usluga je porastao 5,5 posto na godišnjoj razini.

Krištof naglašava da zbog strukture hrvatske ekonomije, gdje doslovce jedan brod ili nekoliko transformatora mogu učiniti razliku, ovo ne mora značiti da će se trend nastaviti, a postoje i informacije da su određene tvrtke u prvom tromjesečju slabije radile.

Od djelatnosti, najveći doprinos rastu ostvaren je u djelatnosti trgovine, a nakon dva relativno niska tromjesečja, i poljoprivreda je ostvarila blagi oporavak. Rast su ostvarili i prerađivačka industrija, rudarstvo i vađenje, 0,8 posto, a industrija samostalno 1,3 posto, dok je građevinarstvo skočilo 2,1 posto.

Sporiji rast BDP-a od prosjeka u EU

Prema sezonski prilagođenim podacima, hrvatsko je gospodarstvo u prvom kvartalu poraslo 1,5 posto, dok je prosjek u EU iznosio 2,4 posto. Nakon devet tromjesečja u kojem je na godišnjoj razini rasla brže, ovo je već drugo tromjesečje u kojem je Hrvatska rasla sporije od prosjeka EU, kaže Krištof.

Pritom je najviše rasla Latvija, 5,2 posto, Poljska 4,9 posto, a Mađarska 4,7 posto.

Također, i na kvartalnoj razini Hrvatska je rasla sporije, 0,2 posto, dok prosjek u EU iznosi 0,4 posto.

Iako realni BDP raste, pojašnjava Krištof, sezonski prilagođeni podaci rastu sporije nego u prošlom razdoblju, a razlog je metoda sezonske prilagodbe, koja uključuje jačanje potrošnje povezano s uskrsnim praznicima. Naime, prošle godine taj se efekt u potpunosti dogodio u drugom tromjesečju, dok je ove većina uskrsnog uzleta bila u prvom kvartalu.

"Primjetili smo da u svim zemljama koje imaju izraženi udio turizma postoji značajna razlika između realnih stopa rasta i sezonski prilagođenih podataka", kaže Krištof. Kada se gledaju originalni podaci, dodaje Krištof, tada se Hrvatska nalazi "čak i nešto iznad prosjeka". 

Napravljena je i revizija cjelokupne serije podataka za tromjesečja od 2000. do 2017. godine, kao i godišnji obračun BDP-a za 2016. godinu, prema kojem je BDP realno veći za 3,5 posto u odnosu na 2015., dok su ranije prve procjene pokazivale da je rast u 2016. iznosio 3,2 posto.

Istovremeno, uslijed tog godišnjeg obračuna za 2016. godinu, revidirani su i podaci za prošlu godinu, tako da je sada BDP za 2017. realno veći za 2,9 posto, u odnosu na ranijih 2,8 posto.

Kako je pojasnio Krištof, razlozi i elementi revizije su bila metodološka unaprjeđenja u obračunu subvencija, pri čemu je napravljen njihov novi izračun te podjela na subvencije na proizvode i ostale subvencije na proizvodnju.