Očekuje se da će Vlada u roku od 14 dana, o najvjerojatnije na idućeg  tjedna, odlučiti o zadnjoj stavci o kojoj ovisi početak razvojnog projekta 'Batižele', odnosno raspisivanje međunarodnog tendera za iskaz interesa potencijalnih investitora po Zakonu o upravljanju državnom imovinom, kako bi se konačno vrijedno zemljište Tvornice elektroda i ferolegura (TEF) stavilo u komercijalnu funkciju.

Naime, sukladno dosadašnjim odlukama Vlade vezano uz otpis zateznih kamata na potraživanja javnih subjekata uključenih u realizaciju tog projekta, otpisan je navedeni dio tražbina prema TEF-u, no da bi se osnovno potraživanje jednog od njih – Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost (FZOEU) moglo unijeti kroz dokapitalizaciju u novoosnovano društvo pod imenom također Batižele ipak je potrebna odluka Vlade. Riječ je o Fondovoj tražbini u iznosu od 25,8 milijuna  kuna, nastaloj za čišćenje TEF-ovog prostora, čija je naplata sporazumno bila prolongirana.

Upravni odbor FZOEU statutarno je ovlašten za odluke koje uključuju raspolaganja do iznosa od 10 milijuna kuna, pa će zbog toga projekt 'Batižele' biti ponovo pred Vladom.  Nakon ovotjednog sastanka u Ministarstvu državne imovine u nazočnosti svih uključenih u ovaj veliki projekt, kako sa strane šibenskih vlasti, tako i nadležnih ministara državne imovine te zaštite okoliša i energetike, predstavnika javnih tvrtki te ostalih tijela i dužnosnika s nacionalne razini, s postignutim dogovorom glede provedbe projekta prostor se otvara za čini se skorašnju skupštinu tvrtke Batižele upravo radi njezine dokapitalizacije.

To donosi i novu vlasničku strukturu, a njezin novi Nadzorni odbor bit će u budućnosti tročlani, s time da će država imati dva predstavnika između kojih će se birati predsjednik NO-a, a Grad Šibenik jednog nadzornika.  Paralelno, pak, dogovoreno je i formiranje stručnog povjerenstva koje će sudjelovati u pripremi i provedbi optimalnog modela raspolaganja udjelima, što je ključna stvar u ovom razvojnom projektu, odnosno prema našim informacijama ono će imati pet članova, od kojih tri daje Grad Šibenik, a dva – RH. 

Sama tvrtka Batižele osnovana prije godinu dana (njezino ime je lokalni naziv za staru plažu Šibenčana prije nego li je postala industrijska zona), međutim, još kratko će biti u 100%-tnom vlasništvu Grada Šibenika, čijim je aktivnostima u mandatu gradonačelnika Željka Burića, uspješno riješen ogroman financijski problem TEF-a. Bio je on izražen u vidu nekoliko stotina milijuna kuna dugovanja prema brojnim vjerovnicima i s tijekom 22 godine blokiranim žiroračunom tvrtke, pa tako u finišu i kroz pretvaranje šibenskog potraživanja u udjel u novoosnovanom društvu.

Batižele je kao novi subjekt nastao podjelom TEF-a u dvije cjeline, s temeljnim kapitalom koji iznosi 148,5 mil. kn te je iz TEF-a prenijet u postupku statusne podjele na novo društvo, u kojem su svi organi korporativnog upravljanja šibenski predstavnici, osim jednog nadzornika koji predstavlja MINGO sukladno odlukama davne Vlade s kraja prošlog tisućljeća (vezano za financijsko praćenje razgradnje i sanacije TEF-a).  Sam projekt uživa podršku premijera Andreja Plenkovića i Vlade, pa će tako i tvrtka Batižele kroz dokapitalizaciju dobiti još nekoliko novih udjeličara.

Ukupan iznos dokapitalizacije utvrđen je na 148,1 milijun kuna, od čega Grad Šibenik sudjeluje s nešto više od 53 milijuna kuna (najveći dio tiče se otkupljenog potraživanja od Ine u iznosu od 46,5 mil. kn, a preostali iznos su šibenske tražbine za komunalna davanja), čime zadržava većinski udjel koji će iznositi 67,95%. U Batiželama će država u postupku dokapitalizacije ući s 67,15 milijuna kuna potraživanja, te postati drugi po veličini udjeličar – 22,64% udjela je od RH, zatim slijedi FZOEU čiji će udjel iznositi 8,71 posto temeljem unosa spomenute glavnice prema TEF-u koja iznosi 25,85 milijuna kuna. 

Četvrti  član su Hrvatske vode koje za svoje nenaplaćene vodne doprinose u iznosu od 2,07 mil. kuna stječu 0,7% udjela. Prostorno-planski, pravno-imovinski i financijski gledano danas je potpuno čisto zemljište bivšeg TEF-a, tvrtke u vlasništvu Grada Šibenika s današnjim proračunom u iznosu nešto većem od 300 milijuna kuna, što znači za investitore velik mamac jer je slobodan za ulaganja prostor veličine 226.000 četvornih metara u najatraktivnijoj gradskoj zoni, gdje je planirana izgradnja mješovite namjene te spojenoj šetnicom sa samim središtem Krešimirovog grada. Procijenjene je vrijednosti 350 milijuna kuna što je lani utvrđeno, a za njega su neslužbeni interes već pokazali mnogi potencijalni investitori.

Zanimljivo, dio njih je čak samoinicijativno izradio prijedloge idejnih rješenja, pa sa zanimanjem mnogi iščekuju objavu međunarodnog tendera.  Trenutačno se radi na prijedlogu Urbanističkog plana kojim će se točno definirati brojne odrednice, s tim da će 40% novih objekata imati općedruštvenu i zajedničku funkciju, tako da Šibenik praktički očekuje veliko širenje urbane zone. Očekuje se da će taj dio aktivnosti biti završen unutar mjesec dana, nakon čega na red dolazi analiza u pogledu samog modela ulaska investitora.

Što se tog aspekta tiče, od načelno postoji ukupno pet mogućih modela, prema riječima Burića, za Grad Šibenik model prodaje zemljišta uopće ne dolazi u obzir, dok zbog loših iskustava zu drugim sredinama nisu zainteresirani ni za model javno-privatnog partnerstva. To znači da će se krug suziti na preostale modele koji uključuju pravo građenja, davanje koncesije na rok od 50 ili 99 godina te naposljetku prodaju samog društva. "Grad Šibenik ne želi zarađivati odmah, nego posredno od raznih zbivanja koja se u okviru novog projekta u velikom broju očekuju, od niza aktivnosti do važnog nam novog zapošljavanja", kaže Burić.