Nadbiskup splitsko-makarski mons. Marin Barišić predvodio je danas misu zadušnicu u Gatima kod Omiša u povodu 70. obljetnice pokolja 96 civila, što su ga počinile združene snage talijanske vojske i četnika, a u propovijedi je kritizirao postupke sadašnje vlade u vezi s žrtvama Drugog svjetskog rata i poraća te je pozvao na unutarhrvatsko pomirenje.

"Vjerujem da je poštene i objektivne ljude malo zabrinuo događaj kada je hrvatska vlada skoro dokinula ured za ispitivanje žrtava Drugog svjetskog rata, posebno poraća. Mislim da to nije dobro", rekao je Barišić, koji smatra da vlada „nije dobro učinila kad se želi povući s obilježavanja žrtava na Bleiburgu, simbolu 900 jama širom Hrvatske".

"Nisam stručnjak za ova pitanja ali kao čovjek i vjernik želim reći svoje mišljenje: opasno bi bilo pomiriti se s drugima preko granice i na svoj način, evo, reći – idemo se pomiriti i izgladiti ono što je bilo kroz povijest. Mislim da to ne bi bila iskrena pomirba. Ne mogu ljubiti bližnjega na daljinu ako ne ljubim svoga bližnjega u svojoj obitelji i sredini. Zato, čini mi se da je potrebna ovo pomirenje naše unutarnje. Ako se ono ne dogodi, sve je drugo u opasnosti, to je privid i nije iskreno", poručio je Barišić. Kazao je kako je za "unutarnje naše pomirenje" potrebno da se "više humaniziramo i budemo više ljudi, otklonimo ove demone od sebe i ove kategorije 'mi', 'oni', pa čak i lutanja našeg društva".

"Ako to ne nadiđemo, ne možemo učiniti bitan korak koji je važan za nas i budućnost novih generacija", istaknuo je Barišić. Izrazio je želju da se naše društvo gradi "malo brže, odgovornije , slobodnije i poštenije", a to je moguće, dodao je, ako plaće radnika neće biti "zadržane i uskraćene". 

U iscrpnoj propovijedi nadbiskup se zapitao "zašto šutimo pred zlodjelom", te istaknuo da se Gatima 1942. nije dogodila tragedija nego "nešto strašnije – dogodilo se zlodjelo i zločin". "Ovaj zločin je samo detalj grubog mozaika od 1941. do 1945. Možda nećemo pogledati i ne možemo registrirati te vapaje, nepravdu, duboke jame, tamu. Kao ljudi i vjernici to ne možemo olako prihvatiti i ne možemo se olako pomiriti s onim što se ovdje dogodilo“, kazao je u Gatima Barišić. Smatra da se radi o "složenoj ljudskoj nevolji" koju treba sagledati cjelovitije i dublje te da na žrtve u Gatima i drugim sredinama ne treba gledati navijački, ali ne i zaboraviti žrtve.

"Ovo nije športsko društvo niti stranačka pripadnost. Sramotno bi bilo slaviti svoje pobjede gdje su 'drugi' žrtva i ne želimo na takav navijački način pristupiti ovom ovdje tragičnom i užasnom događaju", rekao je ponovivši kako je potrebno prijeći granicu "mi" i "oni", "naši" i "oni drugi", te da su to i kršćanske vrijednosti o kojima je i Isus govorio.

"Ove podjele pripadnosti su opasne kao i monopoliziranje dobra, da je dobro ono što mi činimo, a drugi što čini to je zlo. Pa zar je dobro ako naši čine zlo?", upitao je msgr. Barišić. Kazao je kako vjeruje da je došlo vrijeme za cjelovitije sagledavanje zločina. "U svima nama kao da postoji dimenzija demonska, kao da nam je svima potreban egzorcizam, oslobođenje od tih demona. Ako ih budemo prenosili opteretit ćemo budućnost, potreban nam je ovaj moment egzorcizma našeg srca da budemo otvoreni istini", kazao je.

Nakon mise nadbiskup Barišić je blagoslovio spomen-grobnicu na groblju u Gatima u čast 96 nevinih žrtava.

Komemoraciji i misi zadušnici nazočila je i talijanska veleposlanica u RH Emanuela D'Alessandro koja je novinarima izjavila kako je osjetila potrebu nazočiti današnjem sjećanju na događaj od prije 70 godina koji se više nikad ne smiju ponoviti. Na upit slaže li se s isprikom zbog pokolja u Gatima koju je prošle godine izrekao njezin prethodnik na dužnosti veleposlanika u RH Alessandro Pignatti, veleposlanica D'Alessandro je rekla: "Moja nazočnost je dokaza da mislim isto kao i moj prethodnik, a mislim da će tako učiniti i svi moji nasljednici".