Baranjski kulen samo što nije dodan listi autohtonih hrvatskih proizvoda koji su ishodili oznaku zaštite zemljopisnog podrijetla na razini Europske unije.

Stoga je udruga proizvođača kulena Baranjski kulen iz Belog Manastira u srijedu uz potporu europarlamentarke Biljane Borzan u Bruxsellesu promovirala okuse i mirise tog poznatog specijaliteta, za koji se nadaju da će biti tražena roba i na zajedničkom tržištu EU, ali i u dalekim azijskim zemljama poput Japana i Južne Koreje, odakle je već iskazan interes. Predsjednik udruge Miodrag Komlenić kaže kako trenutačno okupljaju sedam članova, od kojih svaki godišnje proizvede u prosjeku sedam do osam tona baranjskog kulena, dok je najveći proizvođač Agrokorovo Belje s godišnjom proizvodnjom većom od 300 tona. Planovi su ambiciozni.

Kažu kako im je za rast proizvodnje samo nebo granica. Nakon što kuleni dozriju, na tržištu planu za manje od dva mjeseca. Trenutačna cijena na domaćem tržištu za kilogram te delikatese je 200-tinjak kuna. Kad dobije zaštitu, vrijedit će i 30-ak posto više, no – što je najvažnije – zaštitit će se od raznih plagijata koje na našem tržištu prodaju čak i Mađari za samo 50-ak kuna. "Baranjski kulen nije samo prehrambeni proizvod, on je i dio kulturnog naslijeđa i povijesne baštine Baranje", istaknuo je Komlenić. Udruga Baranjski kulen osnovana je 2007., a u zaštitu se uz potporu Belja, EBRD-a i FAO-a krenulo tijekom 2008.

Pri Europskoj komisiji rok za prigovore zemalja članica na zaštitu toga proizvoda istekao je već sredinom srpnja te je samo pitanje dana, smatraju u udruzi, kad će biti registriran. Za trenutačnu proizvodnju 350 tona treba dvostruko više kvalitetne sirovine, isključivo se koristi meso teških svinja i krmača kojih, na žalost, u Hrvatskoj nema, pa se dio sirovine i uvozi. Uz meso, ključna sirovina je domaća baranjska ljuta i slatka mljevena paprika.

"Ovakve zaštite autohtonih proizvoda specijalizirane su uglavnom za male proizvođače, no kako je riječ o proizvodu od velikoga potencijala, koji ne možete naći nigdje u svijetu, a Baranja mu je tipično podneblje, nismo mogli ostati po strani", kaže Ljerka Puljić, članica NO-a Agrokora, ističući kako će EU zaštita baranjskome kulenu pomoći da osvoji nova tržišta te bude uspješan i priznat, što će potaknuti još više OPG-a da se uključe u proizvodnju.

Dobra je vijest i što se sve više mladih Baranjaca interesira za pokretanje proizvodnje kulena i uključivanje u udrugu, pri čemu računaju i na novac iz fonda za ruralni razvoj.  Na degustaciji baranjskog kulena OPG-ova Matijević i Dobrovac te Belja u Europskom parlamentu uz dužnosnike europske administracije bili su gotovo svi hrvatski europarlamentarci. "Prodajom proizvoda s oznakom zemljopisnoga podrijetla na razini EU godišnje se uprihodi 54,3 milijarde eura i posebno mi je drago da će baranjski kulen biti dio te obitelji. Uvjerena sam da će to poboljšati njegovu prodaju, pojačati povjerenje potrošača u njegovu autentičnost i, naravno, pomoći u promociji Baranje u svijetu", rekla je Biljana Borzan.

Baranjski kulen vrhunac je bogate tradicije suhomesnatih proizvoda, a tradicionalno se smatra simbolom blagostanja, pa se u njemu uživalo u posebnim prigodama. Članovi Udruge pronašli su zapise o proizvodnji kulena u Baranji još u osamdesetim godinama 19. stoljeća, a u mesnoj industriji Belje, koja je danas najveći proizvođač Baranjskog kulena, prema neslužbenim se podacima počeo proizvoditi prije točno 100 godina.