Banke u zadnji čas vratile registar obveza po kreditima, neizvjesnost i rizici ‘lete u nebo’

Autor: Ana Blašković , 31. svibanj 2020. u 22:00
Zbog bojazni od kazni zbog mogućeg kršenja GDPR-a, registar je prije dvije godine ugašen/S. MIDŽOR/PIX

U novom registru banke će razmjenjivati informacije o obvezama klijenata radi procjene kreditne sposobnosti i upravljanja rizikom kredita.

Dvije godine nakon što je ugašen zbog straha od milijunskih kazni koje propisuje europska direktiva o zaštiti podataka (GDPR), banke naposljetku vraćaju registar obveza po kreditima u punom opsegu.

Gordijski čvor kako i koje će podatke banke prikupljati i, najvažnije, po kojoj pravnoj osnovi, u konačnici je presjekao zakonodavac promjenom Zakona o kreditnim institucijama.

Uspostava potpuno operativnog registra značajan je iskorak u odnosu na trenutačno dostupne “crne liste” neplatiša koja dolazi praktično u zadnji čas jer zbog korona krize neizvjesnost i rizici za poslovanje banaka – lete u nebo.

Za veću ulogu države

Direktor Hrvatske udruge banka Zdenko Adrović prošlog je tjedna prokomentirao da, u smislu zaštite štednje koja im je povjerena, kreditori imaju problem neizvesnosti – koja je tolika da “postojeći algoritmi nisu u mogućnosti procijeniti rizike za pojedine projekte”. U rješavanju tog problema vidi ulogu države kroz jačanje garantnih shema u kojima bi ona bila izdašnija, što bi banke potaknulo na preuzimanje većih rizika.

“Kreditne institucije započinju s obradom i razmjenom podataka u Osnovnom sustavu registra (OSR sustav) posredstvom Hrvatskoga registra obveza po kreditima. Razmjena i obrada podataka klijenata u OSR sustavu temelji se na obvezi kreditnih institucija iz Zakona o kreditnim institucijama da razmjenjuju podatke koji se odnose na njihove klijente za potrebe procjene kreditne sposobnosti ili upravljanja kreditnim rizikom te je usklađena i s Općom uredbom o zaštiti osobnih podataka (GDPR) te ostalim relevantnim propisima koji se odnose na zaštitu osobnih podataka”, ističu iz Udruge banaka.

U novom registru banke će razmjenjivati informacije o obvezama svojih klijenata, pravnih i fizičkih osoba, radi procjene kreditne sposobnosti i radi upravljanja kreditnim rizikom. Osim postojećih, podaci će se razmjenjivati i o podmirenim (ili, na drugi način zatvorenim) novčanim obvezama klijenata.

Premda će potpuno operativan registar poslužiti kao dodatan instrument procjene tizika i kreditne sposobnosti u izvanrednim uvjetima nastalima zbog epidemije, a što će bankama i regulatoru olakšati posao, njegov je ponovni rad finalno dogovoren prije nekoliko mjeseci.

Kritike izvana zbog otezanja

Prošle godine proradile su “crne liste” koje su dale uvid o neurednim platišama, ali su banke ostale slijepe na razmjere ukupne zaduženosti što se sada mijenja. Nužnost kreditnog registra nikada nije bila sporna, no koplja su se lomila oko načina kako u uvjetima GDPR-a prikupljati podatke.

Unatoč dvije godine koje je europska direktiva ostavila za pripremu, banke, regulator, Agencija za zaštitu osobnih podataka i Vlada su je dočekale nespremne.

Regulator je u početku bio stava da je to pitanje koje kreditne institucije trebaju izbrusiti međusobno, češljala su se različita europska rješenja, čak i formirana radna skupina za izradu zakona o kreditnim registrima, no od toga se odustalo. Izvjesno je da su vjetar u leđa rješenju potpuno novog registra dale kritike s vanjskih adresa, od Svjetske banke i MMF-a, i moguće povećanje sistemskog rizika.

HNB prvi put objavio Nacionalnu referentnu stopu, pad 0,01-0,04%

Nakon što je početkom godine preuzela od HUB-a obvezu računanja Nacionalne referentne stope (NRS) Hrvatska narodna banka prošli je tjedan prvi put objavila prve brojke tog prosječnog troška financiranja banaka sukladno podacima za prvo tromjesečje. NRS jedna je od referentnih kamatnih stopa za izračun promjenjive cijene depozita i kredita, a metodologija izračuna je javna i dostupna na web stranicama HNB-a.

Komentirajte prvi

New Report

Close