Ukupna neto dobit banaka u 2016. godini iznosila je 5,1 milijardu kuna, što je njihov najbolji rezultat od 2008. godine, ocijenio je u četvrtak direktor Hrvatske udruge banaka (HUB) Zdenko Adrović, poručivši da je bankarski sustav stabilan, kao i da će i ove godine doći do značajnijeg pada kamatnih stopa.

Usporedbe radi, u 2015. godini banke su zabilježile ukupni gubitak od 4,3 milijarde kuna.

Po Adrovićevim riječima, svega 20-tak posto lani ostvarenog rezultata može se objasniti poboljšanjem u operativnim pokazateljima poslovanja banaka, odnosno malo višim neto kamatnim stopama i malo većim zaradama od neto provizija i naknada. »No, najvažniji element u svemu tome je smanjenje rezervacija koje su banke imale u 2016. u odnosu na godinu ranije«, naveo je Adrović.

Adrović ističe da se nameće pitanje koliko je takav rezultat – ukupna neto dobit banaka od 5,1 milijardu kuna – održiv. »Budući da on više potječe od jednokratnih stavki nego iz operativnog poslovanja, vjerojatno će u godinama koje dolaze padati«, ocijenio je Adrović.

Dodao je i kako je dobit od 5,1 milijardu kuna proizvela prinos na kapital od 9,5 posto, što Hrvatsku stavlja na 16. mjesto po prinosu na kapital u odnosu na druge članice EU. »Dakle, ni po tome nismo na izrazito visokoj razini«, ocijenio je.

Iz HUB-a napominju kako dobit banaka u 2016. nakon gubitka u 2015. vraća banke u zonu pozitivnog rezultata u godini bržeg ekonomskog oporavka.

Rezultat podiže i stopu adekvatnosti kapitala banaka na 22,5 posto, što je sjajan makroekonomski rezultat, smatra Adrović, dodajući da to jamči da je bankarski sustav stabilan, odnosno jamči kapitalnu snagu za pokretanje novog kreditnog ciklusa.

Iz HUB-a navode i kako je smanjenje kamatnih stopa na kredite dovelo do pada ukupnog kamatnog prihoda za 8,9 posto, na 16,8 milijardi kuna, ali su kamatni troškovi pali još i brže, za 24,6 posto, na 5,8 milijardi kuna. Neto kamatni prihod istodobno je povećan za 2,5 posto, na 10,9 milijardi.

Neto prihodi banaka od provizija i naknada su porasli za 5,7 posto, na ukupno 3,25 milijardi kuna.

Adrović je istaknuo kako je takav rezultat banaka dobar i sa stajališta zdrave konkurencije među bankama. »Očekujemo da će ta konkurencija, zbog rezultata koji su iskazani, biti veća i da će to sigurno proizvesti pritisak na smanjenje kamatnih stopa u ovoj godini. U ovoj godini smo gotovo sigurni da će doći do značajnijeg pada kamatnih stopa, a što će biti u 2018. vidjet ćemo«, kazao je Adrović.

Ekonomski analitičar Velimir Šonje je istaknuo kako je prošle godine trend kamatnih stopa bio padajući i da sve ukazuje na to da će se bar još neko vrijeme nastaviti i u ovoj godini.

»Taj trend će trajati sve dotle dok se ukupna situacija na međunarodnom financijskom tržištu ne preokrene, odnosno dok Europska središnja banka zadržava svoje kamatne stope tu gdje jesu, i omogućava indirektno ekspanzivnu monetarnu politiku i u Hrvatskoj«, rekao je Šonje.

Prema podacima HUB-a, u prošloj su godini kamatne stope na novoodobrene kunske kredite stanovništvu najviše pale kod kratkoročnih kredita i to za više od 2 postotna boda te stambenih, gotovo 2 postotna boda. Potrošački krediti jedini nisu iskazali trend smanjenja.

Kod novoodobrenih kredita stanovništvu s valutnom klauzulom, pak, sve su kamatne stope pala oko 2 postotna boda, a potrošački krediti još i više.

Predsjednik Kluba glavnih ekonomista HUB-a Hrvoje Stojić osvrnuo se na zadnju objavu podatka o BDP-u, prema kojima je u zadnjem kvartalu ostvaren njegov rast za 3,4 posto na godišnjoj razini, a u cijeloj 2016. za 2,9 posto.

»Rast se u 2016. temeljio na domaćoj potražnji koja se počela oporavljati. On je široko rasprostranjen – imamo rast osobne potrošnje, investicija a nastavlja se i relativno snažan rast izvoza. U zadnjem kvartalu je zabilježen snažan rast izvoza roba, što govori o konkurentnosti hrvatskog izvoza, odnosno o uključivanju u globalne lance vrijednosti«, izjavio je Stojić.

Nakon ulaska u EU smo sve integriraniji, ustvrdio je.

»U očekivanjima Kluba glavnih ekonomista banaka za 2017. vidimo gospodarski rast od 3 do 3,5 posto. On će ostati vrlo širokog karaktera – od domaće potražnje koja će se nastaviti oporavljati do rasta izvoza«, zaključio je Stojić.