Vlasnici banaka s prošlom godinom imaju itekako razloga za zadovoljstvo: neto dobit dosegla je 1,4 milijarde eura, udvostručivši se u godinu dana.

Na valu rasta referentnih kamata u borbi s inflacijom banke su ostvarile rekordne kamatne prihode usmjeravajući likvidnost (u kojoj plivaju nakon ulaska u eurozonu) u izdašne prekonoćne depozite kod Europske središnje banke, dok su kamatni troškovi rasli bitno sporijim tempom.

Takva ‘savršena oluja’ za domaćih 20 banaka (jedna manje jer je Nova Hrvatska banka pripojena HPB-u) donijela je dugo neviđene povrate; prinos na imovinu (ROA) povećao se s 1 na 1,8 posto, a prinos na uloženi kapital skočio s 8,2 na 15,5 posto.

Rekordna godina

Neto dobit Zagrebačke banke lani skočila 90 posto, na 450 milijuna eura

vrlo su popularni, ali koliko koštaju

Trebate kredit? Evo kakve su kamate na gotovince u najvećim bankama

“Rezultat je to porasta dobiti tekuće godine, pod utjecajem snažnog povećanja kamatnih prihoda. Znatan doprinos rastu tih prihoda dali su i prihodi na prekonoćne depozite kod HNB-a”, komentiraju u središnjoj banci.

Samo jedan gubitaš
Među glavnim igračima nema bitnih promjena. Zagrebačka banka s 26 posto tržišnog kolača, pod kišobranom talijanskog UniCredita, imala je 450,4 milijuna eura dobiti (u najavi je i dividenda), u usporedbi s lanjskih 237 milijuna eura. U vlasništvu talijanske Intese, slijedi Privredna banka Zagreb s 314 milijuna eura (lani 190 milijuna eura).

Austrijski Erste matičnoj grupaciji isporučuje 219 milijuna eura (90-ak milijuna izdašnije), a OTP matičnoj grupaciji u Budimpešti isporučuje 135 milijuna eura (45 milijuna više nego lani). Na ljestvici najvećih, HPB je pripajanjem NHB-a, nekadašnjeg Sberbanka, preskočio Raiffeisen približivši se 9 posto udjela, a u 2023. bilježi 80 milijuna eura dobiti.

Austrijski Raiffeisen godinu je završio s gotovo 60-ak milijuna eura više na godišnjoj razini, ukupno 96 milijuna eura. Podvuče li se crta pod rezultate (zasad još uvijek nerevidirane), lanjska godina bila je problematična samo za J&T koja ju je jedina završila u minusu, s 1,5 milijuna eura, nastavljajući u istom tonu kao lani.

Ključni pokazatelji kapitaliziranosti sustava ostaju na visokim su razinama, a stopa ukupnoga kapitala blago se smanjila na 23,6 posto pod utjecajem smanjenja ukupnoga kapitala i povećane izloženosti rizicima, no sve banke imale su stopu ukupnoga kapitala veću od minimalnih 8 posto, ocjenjuje regulator. Ukupna aktiva povećala se za 3,5 posto na 78,6 milijardi eura.

Padaju NPL-ovi
Portfelj ukupnih kredita povećan je prošle godine dva posto, a unatoč inflaciji i rastu ukupne razine rizika, problematični krediti (NPL) smanjili čak 11,4 posto. “Takvo kretanje ostvareno je kod obaju najvažnijih sektora, kućanstava i nefinancijskih društava, pri čemu su rastu ukupnih kredita najviše pridonijeli krediti kućanstvima, dok su se NPL-ovi najviše smanjili u portfelju kredita nefinancijskim društvima”, ističu iz HNB-a.

Time je udio loših kredita u ukupnima krajem godine smanjen s tri na 2,6 posto čime se višegodišnji trend klizanja tog pokazatelja nastavio. Kod tvrtki se udio loših kredita smanjio sa 6,4 na 5,1 posto, a kod kućanstava pet na 4,2 posto.