Prema brojkama udjel investicija u novu i dugotrajnu imovinu na razini je od 4,2% BDP-a. Zanimljivo udio ulaganja banaka u dugotrajnu nematerijalnu imovinu, odnosno u softver, je 14,7%, po čemu je ovaj sektor drugi najznačajniji ulagač u softver u Hrvatskoj, odmah nakon ICT sektora, naglasila je Perko.

Ministar Primorac 'Jedan na jedan'

‘Povećati izdvajanja za II. stup imalo bi smisla samo uz veće povrate’

FOTO Konferencija Poslovnog dnevnika

Ministar Primorac: Dosad je već 35 tisuća građana upisalo trezorski zapis

FOTO Zagreb – bankarsko i financijsko središte 2023.

‘Proveli smo najveću zaštitu potrošača u eurozoni. Ljudi propuste primijetiti što bi bilo da to nismo proveli’

Direktorica HUB-a naglasila je i da raste korištenje novih tehnologija u korištenju usluga bankarskih proizvoda među građanima.

Također, bankarski sektor u porezu na dobit sudjeluje s 7,3%, odnosno u 2022. banke su uplatile 173 milijuna poreza na dobiti. Tome, kaže Perko, treba pribrojati i oko 150 milijuna eura neizravnih poreza, poput PDV-a, trošarina i slično.

O značaju bankarskog sektora govore, ističe Perko, i udjeli banaka u kapitalu i rezervama gospodarstva od gotovo 10%.

“Prema pokazateljima stabilnosti sustava, kao što su omjer ukupnog kapitala, omjer financijske poluge, omjer likvidnosne pokrivenosti, udjel neprihodujućih kredita i omjer pokrića takvih kredita, hrvatskih bankarski sustav nalazi se među tri do pet najstabilnijih, najlikvidnijih i kapitalno najjačih bankarskih sustava u EU i Europskom ekonomskom području. To jamči nastavak pozitivnog doprinosa banaka gospodarskom rastu i razvoju u Hrvatskoj”, poručuje Perko.

Banke, inače, u Hrvatskoj najviše, što se poduzeća tiče, financiraju prerađivačku industriju, trgovinu i energetiku.