Na danas oročenih pet tisuća eura  Zagrebačka banka isplatit će po isteku jednogodišnjeg oročenja jedan posto kamate, Privredna banka Zagreb 0,8 posto, a državna HPB 0,6 posto, odnosno 50 eura, 40 eura i 30 eura. Tko je istu svotu novca oročio u rujnu prošle godine, mogao bi računati na prosječnih 1,63 posto kamate, odnosno 81 euro!  HPB je na mig države neko vrijeme davao i po tri posto, no izbori su završeni i više nema potrebe da se itko dodvorava biračima.

Tek što su ih pod pritiskom vlasti od kasne jeseni prvi put značajnije povećale, domaće su banke već od ožujka počele smanjivati kamate na oročenu štednju, jer se već neko vrijeme najavljuje da će doći do globalnog pada kamatnih stopa, piše Večernji list.  Američki šef FED-a J. Powell kazao je da će SAD tokom ove godine smanjiti ključne dolaske kamate tri puta po 0,25 posto, no nije konkretizirao kad će nastupiti prvo smanjenje. Očekivalo se da će krenuti u svibnju, no to  se nije dogodilo.  Amerikanci su prošli tjedan ipak zadržali dolarske kamate na povijesno visokim razinama, a ovaj će tjedan sličnu dilemu rasplitati Bank of England. Analitičari su uvjereni da će Britanci kopirati starijeg brata.

Zaduživanje

Depoziti građana porasli zbog većih plaća i turizma, sada iznose 37 milijardi kuna

Veće cijene, veća potrošnja

Financijska savjetnica kaže da se kad sve poskupljuje treba držati samo jednog pravila. Ali rijetki to čine

– Fedu će trebati više vremena nego što se mislilo da se uvjeri da je visoka inflacija doista u padu, rekao je prvi čovjek američke središnje banke Jerome Powell. Od smanjenja kamata odvratila ga je, veća od očekivane, stopa inflacije u mjesecu ožujku, koja je bila 3,5 posto. Dolarske kamate tako do daljnjega ostaju u rasponu od 5,25 do 5,5 posto – što je najviša razina u ovom stoljeću.

Kalkulira se da će Europska središnja banka u lipnju okrenuti pilu naopako, budući da je inflacija u eurozoni za jedan postotni poen manja od američke te je u travnju pala na 2,4 posto.  Tržišta očekuju da će europski guverneri probiti led neovisno o Amerikancima,   vodstvo središnje banke zasada sve  ostavlja u tom uvjerenju. Spuštanje kamata odgovaralo bi Italiji, Njemačkoj, pa i Francuskoj jer bi jeftiniji kapital pogurao oporavak njihove ekonomije, no ne i Hrvatskoj gdje je stopa inflacije znatno iznad prosjeka Eurozone.

BDP europodručja narastao je tijekom prvog ovogodišnjeg kvartala 0,3 posto u odnosu na prethodni, s tim što najviše nade da bi recesija mogla završiti daje njemačkih 0,2 posto više. Hrvatska i u ovoj godini nastavila sa snažnim rastom pa su svi dostupni makroekonomski pokazatelji, izuzev industrijske proizvodnje koja je ovisna o stanju na tržištu EU,  pozitivni. Realni bi se BDP u prvom  tromjesečju mogao povećati za 1,3 posto u odnosu na zadnja tri mjeseca prošle godine, a godišnja stopa rasta ubrzati na 4,6 posto, predviđa Hrvatska narodna banka.

–  Moramo izgraditi malo više povjerenja u dezinflacijski proces, ali ako se bude kretao prema našim očekivanjima, idemo prema trenutku kada ćemo morati ublažiti restriktivnu monetarnu politiku, rekla je nedavno šefica ECB-a Christine Lagarde. Ključne se eurske kamatne stope kreću od 4 do 4,75 posto, te bi u lipnju niža depozitna kamata mogla pasti ispod četiri posto.

Domaće su štediše, očito, ravnodušne po pitanju zarade na kamatama, te su u najvećoj mjeri prekrižili takvu mogućnost. Hrvatska narodna banka ističe da su građani na kraju ožujka držali u bankama 37 milijardi eura, od čega je samo 10,7 milijardi eura ( ipak 20 posto više u godini dana) bilo oročeno, dok je preostalih 26,3 milijardi eura  položeno na račune bez oročenja te ne donosi nikakve kamate. Udio oročene štednje je na 29 posto  ukupne štednje stanovništva. Dio tog novca mogla bi ‘pokupiti’ država krene li u novo izdanje dužničkih papira jer su kamate koje nudi država povoljnije od bankarskih, navodi Večernji list.