Hrvatska udruga banaka (HUB) smatra da je potrebno izaći u susret prezaduženim građanima te će i dalje tražiti najbolja rješenja za svakog klijenta pojedinačno, no ističe kako samo gospodarski oporavak i otvaranje radnih mjesta mogu poboljšati život građana Hrvatske.

Iz HUB-a napominju kako su tijekom gospodarske krize, koja traje već petu godinu zaredom, hrvatske banke za dužnike, koji su se našli u problemima s otplatom svojih mjesečnih rata kredita, provodile niz mjera, od reprograma, moratorija, refinanciranja i slično, no one ne mogu same stvoriti ekonomski rast dok odgovorni ne provedu reforme i potaknu poduzetničku aktivnost, jer jedino gospodarski oporavak i otvaranje radnih mjesta mogu poboljšati život građana Hrvatske.

Upitani za komentar preporuka predsjednika Republike Ive Josipovića za olakšanje dužničke krize građana, iz HUB-a, u ime svojih 19 banaka članica, odgovaraju da će "banke i dalje tražiti najbolja rješenja za svakog klijenta pojedinačno", kao i da su "u složenoj makroekonomskoj situaciji, koja nije zaobišla niti jedan segment društva, banke svjesne da same ne mogu stvoriti ekonomski rast".

Dodaju da će podrška banaka biti utoliko jača ako odgovorni provedu reforme i potaknu poduzetničku aktivnost, na što, "kao i većina građana Hrvatske, banke čekaju godinama".

Dok se to ne dogodi, nastavit će činiti sve da sačuvaju financijsku stabilnost, osiguraju nesmetano funkcioniranje temeljnih tokova platnog prometa i, prije svega, jamče sigurnost računa i štednih uloga građana Hrvatske.

Na preporuke koje se odnose na formiranje i nadzor nad kamatnih stopama, uz HUB-a navode kako je pitanje ograničavanja kamatnih stopa otvoreno prvim Zakonom o kamatama iz 2004., a zatim novim Zakonom o obveznim odnosima, "koji je pogrešno uveo eskontnu stopu kao parametar najviše zakonske i zatezne kamatne stope".

"HUB već godinama predlaže da se ta tema riješi na tržišnim, transparentnim osnovama slijedeći najbolju praksu europskih zemalja i zaključke studije Europske komisije, a u suradnji sa svim dionicima, prvenstveno Ministarstvom financija i HNB", navode iz HUB-a.

Glede preporuke da se uvede institut osobnog bankrota prezaduženih građana iz HUB-a pak navode kako smatraju da taj pojam treba proširiti i "zakon nazvati npr. zakon o rješavanju prezaduženosti, kako bi se institucionalizirao i formalizirao postupak prema dužnicima, po mogućnosti još prije nego dođu u ozbiljne probleme zbog dugova".

Iz HUB-a komentiraju i preporuke vezane uz ovrhe nad nekretninama te navode da efikasnost naplate potraživanja banaka, jamči veću sigurnost depozita građana, a da veća neefikasnosti u naplati vodi do većih troškova zaduživanja banaka te posredno i građana i poduzeća.

"Kada se govori o aktiviranju instrumenta osiguranja, odnosno o zapljeni nekretnine, u slučaju neuredne otplate stambenih kredita poslovnim bankama je navedeni potez posljednja opcija. Najvažniji razlog leži u dugotrajnosti i skupoći sudskog postupka zbog čega banke ovu mogućnost koriste tek kao zadnju opciju, a rijetko se i u potpunosti naplate", navode iz HUB-a.

Stoga građanima preporučaju da se, "čim vide da mogu doći u probleme, obrate svojoj banci te pokušaju u otvorenom razgovori naći rješenje".