Višak likvidnosti u hrvatskom bankarsku sustavu dosegao je 27,3 milijarde kuna, što je čak 4,5 milijarde kuna više nego početkom godine, te povijesni maksimum, piše Novi list.

Novca dakle ima, no ne može naći put do krajnjih korisnika, građana i poduzeća, pri čemu bi financijska injekcija posebno dobro došla gospodarstvu koje prolazi kroz fazu restrukturiranja. Radije nego da kreditiraju, banke gotovinu drže na računima i čekaju da se za zaduženje odluči njihov i dalje najdraži klijent – država.

Tako je primjerice prekjučer, ususret dospijeću 800 milijuna kuna trezorskih zapisa, Ministarstvo financija na upis ponudilo 800 milijuna kuna trezoraca, da bi financijske institucije podastrle ponude čija je vrijednost dosegnula gotovo 2,5 milijardi kuna.

Ministarstvo je potom prihvatilo upis 1,2 milijarde kuna trezorskih zapisa s rokom dospijeća od godinu dana, po prosječnoj kamatnoj stopi od svega 0,09 posto, što je za 0,01 postotnih bodova niže nego na prethodnoj aukciji, priopćeno je.