Lakše je reći, nego učiniti, uzrečica je koja vrijedi i za pravne savjete potrošačima kako da "dođu do svoje love", što se i pod zadnje ističe u tzv. Velikom vodiču Udruge Franak, čiji je čelnik Goran Aleksić, i saborski zastupnik političke stranke "Snaga".  No, s osobnim i stranačkim profiliranjem u javnosti i politici kao zaštitnika građana od banaka (kao krivaca za sve društvene nevolje) ne podudara se sudska praksa navedenih prekršajnih predmeta.

U tijeku je po nekima najmanje 300 prekršajnih postupaka koje protiv banaka vode njihovi klijenti po savjetu Udruge Franak jer banke nisu u roku propisanom Zakonom o potrošačkom kreditiranju ugovorile parametar za promjenu kamatnih stopa, nego su to učinile same sukladno zakonskim kriterijima. Pritom nema nijedne pravomoćne presude u kojoj je banka osuđena, već štoviše prekršajno sudstvo te postupke masovno dovršava u korist banaka, neslužbeno se doznaje. U pravničkim komentarima čuje se da drugačije suditi nije niti moguće nakon odluke Ustavnog suda o neustavnosti sporne prekršajne odredbe u predmetu u kojem je Visoki prekršajni sud podnio svoj zahtjev za ocjenu njezine ustavnosti.

Posrijedi je odredba koja je stupila na snagu isti dan kad i obveza kreditora da s klijentima ugovori parametar i bitno je, kažu, što je Ustavni sud rekao da nitko ne može biti dužan postupiti po zakonu bez da mu se ostavi rok za prilagodbu poslovanja po novim propisima. Stoga je Ustavni sud intervenirao u zakon, što čini rijetko, odredivši da primjereni rok iznosi tri mjeseca. Nakon toga sudska je praksa utvrđena na desecima pravomoćnih presuda, i mnogi tvrde da nema prostora očekivanjima sudske konfrontacije stajalištima USRH, a kod toga je posebna stavka i što to znači novi izdatak za državu. Troškove tih postupaka u skladu s Prekršajnim zakonom snosi državni proračun, odnosno pravilo je da kad okrivljeni, uključujući ovdje banke, budu pravomoćno oslobođeni odgovornosti, oni imaju pravo na naknadu troškova iz Državnog proračuna RH.

Tako se prema našim informacijama gotovo svakoga dana bankama na ime toga u trezore slijevaju kune. Država im plaća sudske troškove jer su oslobođene odgovornosti, pri čemu činjenica da nije riječ o velikom pojedinačnom iznosu nije odlučujuća. Svaki trošak navodno iznosi barem pet tisuća kuna, a sa stajališta javnog interesa to je nečija plaća, no u ukupnom zbroju ceh koji (in)direktno plaća država je puno veći. Pribroji li se još i izdatak po osnovi angažmana sudskog aparata, kalkulira se i da se do sada može raditi o višemilijunskim troškovima. Na drugoj strani su građani koji su poslušali savjete i podnijeli optužne prijedloge, okupirali rad sudova, angažirali vlastito vrijeme i novac, i na kraju – izgubili. 

Franak zaziva Ustavni sud
"Znamo za te presude, Visoki prekršajni sud je pao na ispitu, komentiraju u Udruzi Franak, gdje još očekuju "da će DORH i Ustavni sud biti na visini zadatka". U odgovoru koji smo dobili za navedene pravomoćne presude tvrde da suprotne zakonima RH, ali kažu i obvezno-pravnom načelu o volji dviju ugovornih strana kod ugovaranja obveza te odluci Ustavnoga suda. Budući da je po njima Visoki prekršajni sud "neutemeljenim presudama teško povrijedio pravo RH", najavljuju za sve dužnike koji nisu uspjeli uprihoditi putem prekršajnih optužnih prijedloga novac iz državnog proračuna da će pripremiti ustavne tužbe te zahtjeve za zaštitu zakonitosti, koje će onda oni proslijediti Ustavnom sudu, odnosno DORH-u.

"Očekujemo njihovo zakonito i pravilno postupanje te vraćanje postupaka na ponovno utvrđivanje činjenica Visokom prekršajnom sudu", kažu iz Franka. Već od ranije iz istog izvora došao je i savjet DORH-u za pokretanje novih postupaka protiv banaka, uz nezadovoljstvo što on ne reagira, dok se državi u navedenom vodiču nudi ništa manje nego 25 milijardi kuna koje se "može dobiti od banaka". Ipak, iz prizme izgubljenih postupaka sad se prostor otvara ne samo pravnicima i financijašima, nego i politolozima i sociolozima za analizu velikog vodiča za borbu protiv banaka.

Kada bi ga podvrgnuli 'testu populizma' čini se da bi osvojio bodove jer zahvaća profesionalno zahtjevna područja financija i prava, u kojima se eksperti specijaliziraju i nerado komentiraju, a ponajmanje javno savjetuju izvan njihove subspecijalizacije. Nasuprot tome, savjeti građanima o kojima je riječ prelaze jednostavno s teme na temu iz obveznog i građanskog procesnog prava, prekršajnog i kaznenog do europskog i hrvatskog ustavnog prava, uključujući i pitanje financijske suverenosti zemlje. Sve vodi pitanju jesmo li od induciranog negativnog sentimenta protiv banaka zapravo dobili mnoštvo gubitnika?

Riječ struke
Što se Hrvatske odvjetničke komore tiče, predsjednik Robert Travaš ne želi komentirati razne pravne savjete raznih udruga, ali kaže da se građani ne trebaju čuditi kada u nekim postupcima koje savjetuju takve udruge ne uspiju, već bi trebali zatražiti zastupanje ili bar pravni savjet odvjetnika koji su obrazovani i licencirani za pružanje pravne pomoći. HOK desetljećima daje određenim kategorijama građana besplatnu pravnu pomoć.