Banke u Hrvatskoj svako toliko se požale na visinu regulatornog troška. On je, kažu, jedan od razloga što su cijene kredita i kamatne marže banaka takve kakve jesu, tj. što nisu niže. A regulatorna stavka koja ih već neko vrijeme naročito žulja su premije osiguranja depozita.

U fondu pri Državnoj agenciji za osiguranje štednih uloga i sanaciju banaka (DAB) tih se premija, prema ocjenama banaka, akumuliralo dovoljno da bi se na neko vrijeme i moglo i trebalo proglasiti “timeout” na nove uplate.

To stajalište nedavno su navodno iznijele i ministru financija Zdravku Mariću, otvarajući ponovno i niz drugih pitanja vezanih uz reformu sustava osiguranja depozita. Jesu li stvarno uvjerene da bi mogle ishoditi i privremenu poštedu od daljnjih uplata u Fond osiguranja depozita? Vjerojatno nisu, iako je njegova veličina još preklani premašila našim propisima utvrđeni ciljani iznos fonda od 2,5 posto ukupnih osiguranih depozita.

S 5,5 milijardi kuna premija u odnosu na 191,8 mlrd. kuna osiguranih depozita fond je 2018. dosegnuo pokrivenost od gotovo 2,9 posto. To je osjetno više i od ciljane i stvarne veličine većine pandana DAB-ovu fondu u ostatku EU. U većini članica cilj je, naime, postavljen oko minimuma (0,8%) propisanog Direktivom o sustavu osiguranja depozita.

Podaci o stanju DAB-ova fonda za 2019. još nisu dostupni. Marija Hrebac, glavna izvršna direktorica Agencije, kaže tek da su osigurani depoziti lani dosegnuli 200 milijardi kuna ili 60-ak posto ukupnih depozita banaka (339 mlrd.). Stanje fonda ne otkriva, no u financijskom planu za 2019. DAB je bio predvidio oko 500 milijuna prihoda od premija osiguranja depozita. Tako u Hrvatskoj udruzi banaka računaju da ukupna vrijednost fonda sad vjerojatno prelazi 3% osigurane osnovice.

“U svakom slučaju, već neko vrijeme su ispunjeni uvjeti za aktiviranje zakonske odredbe prema kojoj je moguće privremeno ukinuti doprinose”, kaže Zdenko Adrović, direktor HUB-a. Istodobno, zasad nema ništa ni od znatno manjeg, i to prije više od godinu dana najavljenog koraka, a to je smanjenje premijske stope. Agencija je još potkraj 2018. u okviru trogodišnjih projekcija za 2020. i 2021. nagovijestila znatno smanjenje prihoda od premija osiguranja depozita – na 280 milijuna.

U financijskom planu DAB-a s kraja prošle godine navodi se, pak, da je “u razdoblju 2020.-2022. planirano smanjenje premijske stope osiguranja depozita te se predviđa prihod na razini 380 milijuna kuna godišnje”. Dakle, moguće je da ove godine s te osnove i izostane smanjenje regulatornog troška. U bankama kažu da bi to otvorilo dodatni prostor i za smanjenje kamatne marže, no kako za takvo prelijevanje efekata rasterećenja nema grancije, ne manjka ni skeptika.

Propitivanje visine premija osiguranja dodatno je potencirao ambijent niskih kamata. “Višegodišnji trend sniženja kamatnih stopa na tržištu i trenutno najniže razine kamatnih stopa na primljene depozite rezultirao je stanjem u kojem trošak premije nadilazi ukupne kamatne rashode na primljene depozite”, ističu u OTP banci na čelu s Balázsem Békeffyjem. Uvažavajući stabilnost bankarskog sustava i kumulirane uplate premija, ne vide, kažu, argument za održavanje troška premija osiguranja depozita na istoj razini. Mišljenja su da bi to imalo “pozitivan učinak na efikasnost bankarskog sustava i stvorilo prostor za eventualne promjene kamatnih stopa”.

I u Erste banci ističu da se radi o “vrlo značajnom faktoru regulatornog opterećenja, posebice u trenutnom okruženju niskih kamatnih stopa”. Njegovo smanjivanje smatraju poželjnim, to prije što su uvjeti za to zadovoljeni, a u pogledu mogućih utjecaja na razinu kamatnih marži kažu da bi takva odluka “potencijalno otvorila određeni manevarski prostor, iako je zasad teško govoriti o konkretnijim kvantitativnim pokazateljima”.

Koliki zaštitni jastuci su optimalni u balansiranju između financijske stabilnosti i konkurentnog regulatornog troška, očito nije jednostavna i jednoznačna jednadžba. Varijabli je mnogo, ali u konačnici veći osigurači i rezerve za slučajeve stečaja (što pogoduje povjerenju štediša) imaju svoju cijenu koja se na kraju ugrađuje u cijenu novca za gospodarstvo i građane. U HUB-u ne dvoje da treba “uvažavati rizike u sustavu”, no banke očito ne smatraju da oni, pogotovo uz natprosječnu stopu adekvatnosti kapitala našeg bankarskog sektora, zahtijevaju triput veću ciljanu visinu fonda osiguranja od većine zemalja EU.

Ministar financija Zdravko Marić već je lani poručivao kako se sustav osiguranja depozita obuhvatno preispituje. To zasad nije rezultiralo smanjenjem premija, a u sagledavanju tog pitanja na težini dodatno dobivaju fiskalni razlozi. DAB je jedan od izvanproračunskih fondova koji svojim suficitima (protekle dvije godine u prosjeku po milijardu kuna, a ove godine plan je 573 mil. kuna viška) poboljšavaju sliku salda proračuna opće države. To dobro dođe kad svako toliko na teret proračuna padne neki “uljanik” ili sličan nepredviđeni trošak.

Uza sve, u sklopu tzv. bliske suradnje s ECB-om kao dijela procesa približavanja euru ove godine slijedi i prijenos sanacijskih doprinosa DAB-a u tzv. jedinstveni sanacijski fond. Radi se o stotinama milijuna kuna. Koliko točno, još nema izračuna. No, to u najboljem slučaju ne povećava izglede za skoro smanjenje premija osiguranja depozita i posljedično smanjenje regulatornog troška banaka.