Rast referentnih kamata, zapravo tek povratak euribora na povijesne prosjeke, a kojim se kalkulira već 2019., mogao bi tektonski protresti Europu uljuljkanu u godine lažne sigurnosti jeftinog novca.

Ne bi li izbjegle grubo buđenje i spriječile skok loših kredita, banke u Sloveniji promijenile su način izračuna kreditne sposobnosti pa zeleno svjetlo za stambeni kredit klijentu daju samo ako može izdržati rast euribora od 1,75 postotnih bodova. Za razliku od slovenskih, dužnici u Hrvatskoj još uvijek jašu na valu smanjenja kamata, a većina domaćih banaka ignorira najave rasta euribora, no doznajemo da bi se to uskoro moglo promijeniti. Je li klijent sposoban vraćati kredit ili ne, u najvećoj mjeri određuju same banke po internoj metodologiji i poslovnoj politici, a regulator im daje šire okvire što sve moraju uzeti u obzir. Od najvećih igrača, samo Erste sukladno internim smjernicama grupe iz Beča, u izračunu u obzir uzima moguću promjenu kamatne stope u budućnosti.

Ostali u pravilu kamatno inducirani kreditni rizik zasad ne važu. Zaba i PBZ do zaključenja broja nisu nam odgovorili na upit. Inače, od 1. siječnja sve su banke postrožile izračune kreditne sposobnosti zbog zakonskih izmjena kojima je povećan neovršivi dio plaće što bi, po procjenama, boniteta moglo stajati oko 50.000 dužnika. "Kod izračuna kreditne sposobnosti dužnika OTP banka još ne primjenjuje dodatni teret za očekivani rast kamatnih stopa iako se to ozbiljno razmatra", kaže Helena Banjad iz Uprave OTP-a koji će, kad pripoji Splitsku, narasti na četvrtu banku po aktivi. Dodaje da je razlog "možda i u činjenici što kod izračuna kreditne sposobnosti banka primjenjuje značajni teret za rizik promjene tečaja a koji je manje vjerojatan od očekivanja promjene visine kamatnih stopa kod kredita s promjenjivom kamatnom stopom".

Čak dvije trećine svih kredita kućanstva ima promjenjivu kamatu, dok kod stambenih to premašuje 75 posto. Više kamate automatizmom bi se prelile u više rate što bi dijelu klijenata poremetilo otplatu, a bankama materijaliziralo kamatni rizik i to je ono što brine supervizora zbog potencijala da poprimi obrise sistemskog rizika. U HNB-u su izračunali, podsjetimo, da bi rast euribora (ugrađenog u više od polovice stambenih kredita uz promjenjivu kamatu) za jedan postotni bod povećao mjesečne otplate za deset posto, a njegov povratak na povijesne razine prije krize 2008., ponovio bi scenarij aprecijacije švicarskog franka. "Naši su izvori domaći, većina kredita je u kunama i vezani su uz Nacionalnu referentnu stopu. Ove godine ne očekujemo porast NRS-a.

Osim toga, klijentima nudimo mogućnost uzimanja kredita uz fiksnu kamatnu stopu na 5, 10 i 15 godina", kaže Ana Belamarić, izvršna direktorica Sektora upravljanja rizicima u HPB-u. Iako je državna banka 'prvak' u kunizaciji, na vlak su uskočile i ostale, pogotovo kod novodobrenih kredita. No, NRS je samo privremena tampon zona; dok bi euribor gotovo odmah zrcalio opći porast kamatnih stopa, kod NRS-a kao referentne stope predah bi trajao samo par kvartala. Iz Hrvatske narodne banke još su 2015. upozorili na neminovni rast kamata, no tada su aktualni bili švicarci pa su upozorenja pala na gluhe uši. Danas je taj scenarij praktično pred vratima pa je HNB bankama dao preporuke da stave naglasak na fiksne kamatne stope.

Od ljeta su banke dužne klijentima za nove kredite ponuditi opciju fiksne kamate, a ako ih nemaju, pružiti listu konkurencije koja ih nudi i pod kojim uvjetima. Riječ je zapravo o proširenju ranije odluke kojom su banke uz kredit uz valutnu klauzulu morale ponuditi opciju kunskog pandana. Tipovanje na konkurenciju tada je širom otvorilo vrata kunskom kreditiranju, a isti se efekt želi postići i po pitanju kamate. Banke su i sada dužne upozoriti klijenta na mogućnost rasta kamata. Prije ugovaranja kredita, simulira mu se što će se dogoditi s ratom ako redovna kamatna stopa poraste za dva postotna boda u odnosu na onu koji potpisuje.

Isto vrijedi za deprecijaciju kune za 10 posto prema euru ili 35 posto ako je glavnica vezana za kretanje neke druge valute. U HNB-u smatraju da je bitno upoznati građane s rizikom nakon čega će moći donijeti informiranu odluku mogu li podnijeti veće terete otplate u slučaju crnog scenarija. Guverner Boris Vujčić u svibnju je upozorio da iako postoji oportunitetni trošak pada rata kredita u slučaju daljnjeg pada kamatnih stopa, on je u uvjetima povijesno niskih kamata razmjerno mali, dok je potencijalni trošak za neke klijente u slučaju rasta kamata znatan. Budući da nitko ne može egzaktno odrediti kuda će točno kamate, regulator je već ranije dao do znanja da odluka o fiksnim kamatama (isto vrijedi i za kunske kredite) mora biti odluka pojedinca, a ne posljedica nagovaranja.