Premda je oporezivanje imovine ministar Slavko Linić opravdao i pokretanjem zamrznutog tržišta nekretnina, dio stručnjaka smatra da bi taj porez mogao izazvati tektonske poremećaje na tržištu, a pod povećalom ima ga i Hrvatska narodna banka.
Padnu li cijene stanova zbog poreza, bankama se ruši vrijednost kolaterala za dane kredite zbog čega bi trebale tražiti klijente za nove hipoteke. Poseban problem je kontingent od oko 15.000 neprodanih stanova koji onemogućuju građevinarima urednu otplatu zaduženja.Na pitanje može li porez na nekretnine negativno utjecati na stabilnost bankarskog sektora u središnjoj banci su vrlo oprezni. "HNB je svjestan situacije, pažljivo je prati i smatra da promjene tržišne cijene nekretnina na razini sustava mogu utjecati na poslovne rezultate banaka, ali ne i na razinu ukupne kapitalne adekvatnosti na razini sustava", poručili su. Ekonomist Željko Lovrinčević smatra da je prerano za ocjenu efekata predstavljenog poreza, uključujući i efekt na bankarski sektor. "Treba sačekati pravilnik jer je još puno nepoznanica", kaže Lovrinčević napominjući da Porezna uprava tek treba dati tumačenja.Lovrinčević upozorava da je "u Hrvatskoj manje od 0,3 posto stanova na tržištu te da je ono vrlo plitko pa se postavlja pitanje kako vrednovati tu imovinu".Saša Drezgić s riječkog Ekonomskog fakulteta pak smatra da će financijsko opterećenje za banke biti minimalno.
"To je vrlo malen porez u odnosu na financijska sredstva koja te institucije zarađuju i ne može se reflektirati na sustav", zaključio je Drezgić.Ipak, iz Erste banke načelno ističu kako "poslovne politike banke nisu usmjerene prema preuzimanju imovine i dugoročnom vlasništvu nad njom. U praksi se to odnosi na manji broj slučajeva u specifičnim situacijama, kada se iscrpe sve druge mogućnosti naplate tražbina po kreditu". I u neslužbenim (pr)ocjenama bankari se jako ograđuju. "Kratkoročno ne očekujemo nikakav big bang, no efekti u srednjem roku ovisit će o tome u kojoj će mjeri taj porez potaknuti rast ponude nekretnina te pad cijena", kaže jedan bankar dodajući kako bi i veći pritisak mogao biti na cijene zemljišta. Usto, kaže, može se očekivati da će povećan broj rabljenih nekretnina na tržištu rezultirati smanjenjem financiranja građevinskih projekata, dok eventualne potrebe banaka za dokapitalizacijom vidi, kao i vodstvo središnje banke, tek kao rubne i sporadične slučajeve.Marina Kesner Škreb s Instituta za javne financije boji se da će ovaj porez zbog velikog broja izuzeća i olakšica biti skup i kompliciran za provođenje. Dakle, skup porez koji neće donijeti nova sredstva u lokalne proračune", kaže Kesner Škreb.Petar Lovrić iz Hrvatske udruge poslodavaca (HUP) smatra da je porez na nekretnine još jedna u nizu poreznih represija koja će drastično pogoršati stanje u sektoru građevine, dodatno povećati nesigurnost investitora i u konačnici zaustaviti nove investicije.
Zdenko Karakaš, direktor Udruge poslodavaca graditeljstva pri HUP-u, kaže da će zbog poreza na nekretnine ljudi izgubiti interes da svoju štednju plasiranju u nove nekretnine, a to će u konačnici značiti drastičan pad cijena nekretnina i potpuno uništeni sektor građevine.Dražen Ninčević iz Delloitea smatra da porez neće dodatno opteretiti gospodarstvo, jer u pravilu u industriji nema neiskorištenih nekretnina. "Jedini će problem imati banke", kaže Ninčević. Predstavnici trgovačkog sektora uglavnom nisu još upoznati s time što im donosi novi zakon. Ipak iz jednog većeg trgovačkog lanca doznajemo da već imaju grubu računicu. "Mislim da će za trgovinu novi porez na nekretnine, ako se usporedi sa dosadašnjim porezom na imovinu i komunalnom naknadom, u konačnici za nas značiti isto financijsko opterećenje. Ono na što gledamo sa zebnjom jesu objekti i skladišta koji nam trenutno nisu u funkciji. Najveća pak nepoznanica nam je što će biti s porezom na zemljište", kaže nam sugovornik nadležan za nekretnine u tom trgovačkom lancu. "Još uvijek je nejasno što će se dogoditi sa nekretninama koje su u tzv. sell and lease back ulozi", upozorava naš sugovornik.
Važna obavijest:
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu Poslovni.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu Poslovni.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.Svi koji imaju imovinu ili nekretnine već su nekoliko puta platili porez na to , i kada su stjecali a i tokom godina ih država oporezuje !
Za porez na imovinu ili nekretnine zalažu se Paraziti , Neradnici , Ljenćine , Loši radnici , Rasipnici , Neuspješni …
Smanjimo poreze Uspješnima , Štedljivima , Vrijednima , Dobrim radnicima …
Oni koji imaju vuku Hrvatsku naprijed , zapošljavaju ljude i stvaraju nove vrijednosti!
Imovinu treba oporezovati ne nekretnine, ukoliko bi doslovno primjenili Ustav RH porez na nekretnine bio bi neustavan!
karakaša cijenim, ali ovaj put mislim da je u krivu – građevinu nikad više neće podići umjetna želja da se “štedi” u nekretninama, koja je dovela do ogromnog gomilanja beskorisnog i precijenjenog mrtvog kapitala, nego samo rast industrije.
u tom smislu bih i podržao porez na nekretnine kada bi ga ova vlada bila sposobna primijeniti.
mogli su naprosto proglasiti dvije nekretnine neoporezivim, a udariti po trećoj i idućim s mnogo višim stopama. tako bi zaštitili male ljude i njihovu jedinu imovinu, a udarili po bankama i špekulantima.
ovo što nudi linić, međutim, nešto je sasvim drugo, nepraktično, glupo, nepravedno i neprovedivo. s ovim što je prezentirano, svakoj općini u hrvatskoj ostavlja se prostor za beskrajno manipuliranje. manipulirati se može i pojmom trajne i povremene uporabe, i tržišnom vrijednosti.
ovaj zakon, zajedno s čuvenim zakonom u legalizaciji kršenja zakona, u paketu uvodi potpuno bezvlašće i nepravno stanje u sektor nekretnina i graditeljstva.
stranci su iz hrvatske otišli ponajprije zbog potpune blokade pravosuđa, a ove njihove sulude mjere ekstremno pogoršavaju ionako loše stanje.
oni izgleda neće stati dok ne uguše svaku privrednu aktivnost u državi. linić je definitivno najveći balvan koji se dosad povlačio po ministarstvima, u idiotizmu je nadmašio tipove poput ivana milasa, barba luke i sličnih.
Uključite se u raspravu