Trošak konverzije kredita u 'švicarcima' iskazan kao očekivani gubitak banaka od 8 milijardi kuna, umanjit će proračunske prihode od poreza na dobit banaka za otprilike 1,5 milijardi kuna, dok bi niže rate kredita mogle značiti povećanu osobnu potrošnju, a time i veće prihode od PDV-a, pokazuje u utorak objavljena analiza koju je za Hrvatsku udrugu banaka (HUB) izradila tvrtka Arhivanalitika.   

 U analizi "Problem kredita vezanih uz švicarski franak: o širim ekonomskim i fiskalnim učincima predloženih rješenja" ističe se da, za razliku od gubitaka i dobitaka za same aktere ovog problema, odnos dobitaka i gubitaka za proračun i gospodarstvo u cjelini za sada nije moguće izračunati, jer on ovisi o cijelom nizu ekonomskih relacija, koje još nitko nije pokušao procijeniti.

Stoga autori analizu temelje na dostupnim procjenama, poput procjene Hrvatske narodne banke (HNB) da će banke zbog troškova konverzije kredita u 'švicarcima' u eurske kredite iskazati gubitke u iznosu do 8 milijardi kuna. Manja dobit, kažu autori, smanjit će uplate banaka u proračun po osnovi poreza na dobit.

"Pretpostavi li se porezno priznati rashod i uobičajena mogućnost prijenosa poreznog gubitka u iduće godine kroz razdoblje od pet godina, tako da se cjelokupni gubitak može iskoristiti za umanjenje porezne obaveze, 20 posto procijenjenog gubitka predstavlja manji prihod proračuna. Na bazi osnovice od malo manje od 8 milijardi kuna, riječ je o iznosu od oko 1,5 milijardi kuna", zaključuju u Arhivanalitici.

Pritom se pitaju može li se očekivati da procijenjeni gubitak 1,5 milijarde kuna prihoda od porezna na dobit bude kompenziran rastom prihoda od PDV-a, uslijed očekivanog rasta osobne potrošnje u procijenjenom iznosu od 1,1 posto trajno za obitelji koje imaju kredite vezane uz švicarski franak.

Računajući da takve kredite ima oko 4 posto hrvatskih kućanstava, a uz "benevolentnu pretpostavku" da njihov udio u ukupnoj potrošnji iznosi oko 10 posto, autori analize su izračunali da bi približan godišnji pozitivan učinak na osobnu potrošnju tih građana iznosio otprilike 220 milijuna kuna, što znači povećane prihode od PDV-a za oko 46 milijuna kuna godišnje.

"Već je na prvi pogled očito da 46 milijuna kuna kroz preostalih četrnaest godina ne može kompenzirati propuštenu naplatu poreza na dobit", kažu iz Arhivanalitike no dodaju i da ovo nije konačan izračun, jer PDV nije jedini prihod proračuna. 

Naime, kako je omjer ukupnih prihoda od poreza i socijalnih doprinosa i BDP-a iznosio 35,4 posto za 2014., ispravnije je cjelokupno povećanje potrošnje pomnožiti ovim postotkom te se tada na bazi učinka od 220 milijuna kuna dolazi do pozitivnog učinka na proračun od 79 milijuna kuna.

"Provlačenjem kroz 14 preostalih godina otplate u našem modelu kredita i svođenjem na sadašnju vrijednost dobiva se neto učinak čija sadašnja vrijednost iznosi minus 565 milijuna kuna, što je manje od izgubljenog poreza na dobit", navode iz Arhivanalitike. Međutim, ako bi se osobna potrošnja povećala nešto više – oko 2 posto – neto učinak bi postao pozitivan, kaže se u analizi te ističe da bi se osobna potrošnja stoga trebala povećati tri puta više – za oko 3,3 posto, da efekt većeg PDV-a nadjačao efekt gubitka poreza na dobit.

Pritom ističu da su u svojim izračunima koristili procjene iz starih studija, koje nisu pouzdane, kao što nisu pouzdane niti brojke o udjelu kućanstava pogođenih problemom franaka u osobnoj potrošnji, "pa ove procjene treba tumačiti kao ilustrativne primjene motode, a ne kao konačne procjene stvarnih učinaka".