Ono po čemu će ostati zapamćen upravo održani Zagreb financijski forum je unisona pohvala bankara regulatoru, ali i poruka HNB-a da, iako ga svi tako zovu, on nije regulator nego samo provoditelj regulative koju donosi Hrvatski sabor.

- Stvara se pogrešna slika da su banke visoko profitabilan biznis. No prinos na kapital redovito je ispod 10 posto, u američkim je bankama od 15 do 20 posto. U apsolutnom iznosu ta dobit može izgledati velika jer je visok osnovni kapital, ali treba gledati očima investitora – koliko su te stope u silaznom trendu – prokomentirao je Dinko Lucić, predsjednik Uprave PBZ-a na panelu o bankarskom sektoru, koji je upravo srž konferencije koju Poslovni dnevnik organizira tradicionalno pri kraju poslovne godine kako bi ključni akteri financijske industrije prokomentirali najvažnije gospodarske teme.

Manjak projekata

Lucić je dodao i da su krivulje prinosa bankarskog sektora u Hrvatskoj bile dosta statične zbog visoke likvidnosti, uvođenja eura, regulatornog okvira postavljenog u smjeru zaštite potrošača u smislu pomaka kamatnih stopa, gdje smo, kaže, zabilježili najniže kamatne stope.

– U Češkoj su dvostruko više, u Mađarskoj trostruko kad su u pitanju potrošački krediti, ali slično je i kod kredita poduzećima. I sad su nam ponajniže u eurozoni i EU kamatne stope poduzećima. Nedovoljno se to osvještava u medijima i ne potiče se poduzetnike da investiraju jer imaju vrlo povoljnu cijenu zaduživanja – smatra Lucić.

Dalibor Ćubela, predsjednik Uprave Zabe, istaknuo je da je hrvatski bankarski sustav jako dobro reguliran, a i on smatra da treba raditi na promjeni klime u medijima i percepciji javnosti u kontekstu uspješnosti poslovanja.

– Profitabilnost ne bi trebala biti sporna, banke su privatne institucije čiji su ciljevi usmjereni na rast – tu je naša najveća društvena odgovornost, i prema klijentima koji su nam povjerili svoja sredstva. Bankarski sektor je jedna od najsvjetlijih točaka u cijelom gospodarstvu – ustvrdio je Ćubela.

Balázs Békeffy, predsjednik Uprave OTP-a, ikaže da su zahtjevi regulatora u Hrvatskoj nešto veći, da ekonomija postaje otpornija i stabilnija, no ta stabilnost ima svoju cijenu koja se mjeri povratom na kapital koji je u Hrvatskoj puno manji.

Da se regulatoru može zahvaliti i za značajno niže stope NPL-ova (loši krediti) poručio je Marko Badurina, predsjednik Uprave HPB-a. Da su banke stabilne i kapitalizirane pa su kao “takvi entiteti” pogodni za kritiku, smatra čelnik Addika Mario Žižek koji kaže kako možemo biti ponosni što imamo stabilan bankarski sustav, a kao problem je istaknuo predugo čekanje na realizaciju projekata koje bi trebali kreditirati.

– Klijentu često fali znanja. Oni koji ne bi trebali ulaziti u velike projekte, žele, oni koji bi trebali, što im mi, naravno, ne možemo to sugerirati, su preoprezni.

Na nedostatak projekata požalila se i predsjednica Uprave RBA Liana Keserić. Bankari su redom zabrinuti zbog stanja u Njemačkoj, našem glavnom trgovinskom partneru, što je kao faktor rizika naveo i Mauro Giorgio Marrano, makroekonomist UniCredita, koji, unatoč standardno dobroj domaćoj potražnji, kao problem navodi izvoz, posebno u Njemačku.

– Potrošnja raste u većini zemalja, u skladu s rastom povjerenja potrošača, driver je i rast plaća i zaposlenosti, rast je snažan, ali ne u svim sektorima, koncentriran je u sektoru usluga. Najveći driver su opet javne investicije, posebno zbog EU fondova, Hrvatska je tu iznad prosjeka EU – kaže Marrano koji očekuje globalni rast od 3,2 posto u ovoj i sljedećoj godini, dok u eurozoni očekuje rast od tek 0,7 posto ove godine i 1,2 posto u 2025., velikim dijelom i zbog usporavanja u SAD-u.

– Jedan od rizika su izbori u SAD-u: ako Trump pobijedi i implementiraju se najavljene politike, to će biti loše za Europu, posebno središnju i istočnu – najavljuje makroekonomist.

Christoph Schöfböck, predsjednik Uprave Erste banke smatra da je u Hrvatskoj manja ovisnost gospodarstva o autoindustriji, ali da će situacija u Njemačkoj ipak utjecati na nas.

Pod dojmom zakonskih promjena koje će banke prisiliti na izdvajanje novca za financijsko opismenjavanje, bankari su se jako fokusirali i na tu temu pa je Lucić ustvrdio da prema rezultatima ispitivanja kvalitativnog shvaćanja financijskih proizvoda i financijskih izračuna stojimo dosta loše.

– Pohvalno što je vlada prepoznala da tu treba dodatno nešto napraviti – kaže čelnik PBZ-a.

Njegova kolegica iz RBA kaže kako će svi bankari progovarati vrlo sličnim jezikom o financijskoj pismenosti te da financijska industrija ulaže jako puno u podizanje “wellbeinga” ljudi. Zanimljivo je da je istaknula i kako je ključni zadatak banaka čuvanje podataka klijenata.

- To je ono što su nam klijenti povjerili, što smo im dužni – kaže L. Keserić na kraju godine koju su obilježili skandali curenja podataka klijenata banaka koje su njihova potraživanja prodali agencijama za naplatu potraživanja. Kad je posrijedi njihova regulativa, u intervju „1na1“ koji je uslijedio nakon bankarskog panela guverner Boris Vujčić otkrio je da će agencijama, za koje su nadležni od 1. siječnja, ubrzo poslati okružnicu sa zahtjevom za transparentnijim iskazivanjem informacije o strukturi duga.

– Što se tiče agencija za naplatu potraživanja – prvenstveno je donesen zakon. HNB nije regulator. Mi smo nadzor, provodimo regulaciju koju donosi Hrvatski sabor. Nas se stalno zove regulatorom, a mi ne donosimo regulativu – apostrofirao je guverner.

Bankari su poručili da Hrvatska još dugo neće biti društvo bez gotovine, ali i da klijenti, upravo zbog regulative i rizika, ne mogu očekivati ponudu s kripto-trpeze.

– Bitcoin nije valuta nego spekulativna imovina, mi to sad ne nudimo, ali je moguće da u budućnosti netko kupi ulog u nekom fondu povezanom s njim, drugo regulator ne bi dopustio – zaključio je Schöfböck.

Imamo minimalnu zaštitu

Predstavnik drugog regulatora, Tomislav Ridzak, zamjenik predsjednika Upravnog vijeća Hanfe, poručio je kako više nemamo kripto-Divlji zapad, za što se potrudila EU.

- Kroz licenciranje, zaštitu potrošača i regulativu sad imamo bar minimalnu razinu sigurnosti, pretvara se u nešto što je nalik ovom našem svijetu, da ne budu prisutne prijevare, a da bude robusno – rekao je o tržištu fintecha.

Kad je posrijedi rizični kapital, Hrvoje Čuvalo, predsjednik Uprave HBOR-a, istaknuo je da im jamstva EK pokrivaju do 50 posto ulaganja u private equity i do 70 posto ulaganja u fondove za tehnološki razvoj. HBOR je, kaže, potaknuo i investicije veće od milijardu eura u moderne tehnologije, digitalizaciju i zelenu tranziciju, jer je EK izričito tražio da investicije ne smiju imati štetan utjecaj na okoliš.

- Nama je to malo predstavljalo problem jer smo morali razviti vlastite metode ocjene utjecaja na okoliš – kaže Čuvalo.

Tamara Perko, direktorica HUB-a, otkrila je da je kreditno najeksplozivniji sektor energetika koja je u 2024. prestigla turizam.

– Tu kreditiranje naglo raste, kod ostalih je stabilno. Bilježi se ukupan lagani rast kredita za investicije od oko 10 posto. Prije im je udio bio oko trećine, sad 40 posto, to je stabilan znak da nam investicije rastu.

Davor Zoričić, državni tajnik u Ministarstvu financija RH, istaknuo je kako se država upravo kroz stabilan bankarski sustav, ali i nebankarske financijske institucije – tržište vrijednosnih papira i inicijative iz EU o uniji tržišta kapitala želi pobrinuti da se pozitivni trendovi nastave: rast BDP-a, javni dug ispod 40 posto, A rejting…