I dok se ne stišava val nezadovoljstva mjerama Vlade za spas gospodarstva pogođenim koronavirusom, nestrpljivo se čeka razrada detalja moratorija i reprograma kredita. Informacije da su neke banke dobile uputu da “aktivno ne nude moratorije”, što je prema pisanju Telegrama bilo iskustvo jednog poduzetnika u Zagrebačkoj banci, daje naslutiti da ni to neće teći baš glatko.

Problem je u potencijalnom jazu likvidnosti jer banke nisu dobile jasan signal da će imati neograničene izvore sredstava u slučaju da za tim instrumentima posegne većina klijenata i budu li se oni odobravali dulje od tri mjeseca, neslužbeno doznajemo iz bankarskih krugova.

Moguća ‘poplava’ zahtjeva

Procijene li građani i poduzetnici u većoj mjeri da im je zbog neizvjesnosti isplativo zaustaviti otplate obveza (a prema HGK 95 posto anketiranih tvrtki osjeća pad prihoda) banke ostaju bez milijardi kuna prihoda, no istovremeno nastavljaju plaćati kamate i druge rashode.

Postavljajući okvir za moratorije Hrvatska narodna banka omogućila je da banka odgodi obveze plaćanja ili odobri novi kredit onima koji su krajem prosinca bili uredni klijenti a u međuvremenu su pogođeni posljedicama pandemije.

Takve klijente, tvrtke i građane, banke će i dalje klasificirati kao uredne, neće pokretati ovrhe ili aktivirati instrumente osiguranja ako klijent u tri mjeseca ne plati rate i, najvažnije – neće izdvajati rezervacije. (Cijeli paket namijenjen je isključivo za nastavak poslovanja i radnih mjesta te financiranje nepredviđenih troškova nastalih zbog pandemije, a rok trajanja mu je 31. ožujak 2021.)

Kako bi premostile jaz likvidnosti regulator je bankama do sredine iduće godine dozvolio da se koriste zaštitnim slojem likvidnosti ionako namijenjenom za očuvanje kreditnih institucija u stresnim situacijama.

Povrh toga, smanjena je i stopa obvezne pričuve s 12 na 9 posto što je bankama upravo danas na račune vratilo 6,3 milijarde kuna kunske likvidnosti, od ukupno 42 milijarde koliko one drže beskamatno kod HNB-a. Kako nam je nedavno potvrdio glavni ekonomist HNB-a Vedran Šošić, njihove kalkulacije pokazuju da bi predviđena sredstva u ovom trenutku trebala biti dovoljna.

No, u praksi je puno neodgovorenih pitanja. Ako, primjerice, tvrtka ocijeni da joj se epidemija koronavirusa na poslovanje odražava u toj mjeri da bi mogla vraćati glavnicu, no traži moratorij na kamatu banka mora, kako sada izgleda, takav kredit klasificirati lošim. I tu je paradoks; iako joj po njemu stižu novčani priljevi, morat će izdvojiti rezervacije dok za kompletni moratorij neće.

S druge strane, bankama je ostavljeno da razrade kriterije po kojima će tvrtke dokazivati da su pogođene pandemijom, s računicom da i njima odgovara da spase svoje klijente. Za one koje su mandatorno morale staviti ključ u bravu, poput turističkih tvrtki ili trgovina koje ne prodaju esencijalne namirnice, stvar je jasna.

No, kako tretirati stambeni kredit radniku tvrtke koja je, između ostalog, dobavljač lepezi poduzeća i obrta pogođenih prometnim ograničenjima? Ili zaposleniku uslužne tvrtke bez mandatornih ograničenja, ali koja je jednostavno pogođena padom prometa zbog straha svojih kupaca? Što je s naknadama?

Usko grlo

“Država je trebala odlučnije ići u moratorije za sve, osim onima koji to ne žele”, kaže ekonomist Željko Lovrinčević ukazujući na primjer takvog scenarija u Mađarskoj. “Na ovaj način dok banke ocijene klijenta i odrade administraciju, novac bi vrlo sporo mogao ‘prokapati’ do onih kojima treba odmah. Bojim se da to u praksi neće funkcionirati jer će se raditi o tisućama zahtjeva koje treba obraditi”, kaže.

“Da bi efekt moratorija bio efikasan i brz trebalo je jasno poslati poruku da je pristup likvidnosti neograničen, čak i da je država spremna jamčiti, a ne malo po malo popuštati obveznu pričuvu. Ovako banke povlače ručnu kočnicu i čekaju kako će se situacija razvijati. Ako moratoriji ne profunkcioniraju prijeti urušavanje čitavog sustava jer se brzo približavamo granici nakon koje kreće brutalna kanibalizacija ekonomije”, upozorava Lovrinčević.

U okolnostima u kojima banka važe vlastiti kreditni portfelj, udar na likvidnost, zahtjeve klijenta, manjkave mjere Vlade čije je popravljanje najavljeno samo dva dana nakon predstavljanja, te opću neizvjesnost – mnogi mikro, mali i srednji poduzetnici mogli bi procijeniti da im je isplativije ugasiti biznis. A to je rasplet u kojem bi na gubitku bili svi jer otvara vrata u novu višegodišnju krizu.