Uoči najnovijih aktivnosti Udruge Franak koja kroz tribine širom Republike Hrvatske informira građane o podizanju privatnih tužbi protiv banaka, jedan od osnivača Udruge Goran Aleksić u razgovoru za Poslovni.hr osvrnuo se na dosadašnji rad i buduće planove udruge koja, kako kaže, već tri godine vladavinu prava hvata za vrat. Aleksić oštećenim građanima objašnjava i što bi im donijelo članstvo u Udruzi Franak, a osvrće se i na trenutno "kreditno stanje" u državi u kojoj je mnogima ulazak u kredit jedino rješenje stambenog pitanja.

Što smatrate najvećim uspjehom, a što najvećim neuspjehom Udruge Franak do sada?

Uspjeha ima više, pa moram izdvojiti one najbitnije. Pa bih onda nabrojao po redu – sudsko prihvaćanje pionirske tužbe u kolektivnom procesu, smanjenje kamate u stambenim CHF kreditima na 3,23%, Dobronićeva prvostupanjska presuda, djelomičan uspjeh u drugostupanjskoj presudi kojom se u 7 banaka promjenjiva kamata proglašava ništetnom i konačno rast svijesti građana o nepoštenom poslovanju banaka, uslijed čega nam se dosad pridružilo cca. 22.000 članova. Neuspjesi u stvari i ne postoje, nego postoje neka naša razočaranja, koja proizlaze prije svega iz inertnosti izvršne i zakonodavne vlasti koja nije iskoristila svoje pravne alate za zaštitu građana o bankarskih nepoštenih radnji te iz nedovoljnog analiziranja prvostupanjske presude od strane Visokoga trgovačkog suda. Smatram da je VTS djelomično postupio politički, a ne stručno te je učinio po onoj staroj „prijeđi brigo na drugoga“, jer  je prepustio Vrhovnome sudu da se bavi pravnim dokazima objašnjenim u prvostupanjskoj presudi. Pred Vrhovnim sudom je sada domaća zadaća da potvrdi ili pobije dokaze koji su podastrijeti tijekom kolektivnoga sudskog procesa. Osobno ne vidim kako bi se mogla pobiti Dobronićeva presuda, koja je maestralno obrazložena za razliku od drugostupanjske presude.

Kako se ljudi mogu učlaniti u Udrugu i što bi im donijelo članstvo?​

Učlanjenje je moguće jedino internetski na linku: clanstvo.udrugafranak.hr.

Biti članom Udruge Franak znači poduprijeti simbolično s 30 kn borbu protiv nezakonita bankarskog poslovanja. Ako već ne možemo svi biti aktivni, možemo barem biti pasivnim članovima. Brojnost Udruge Franak doprinosi javnom pritisku prema državnim institucijama da kvalitetnije rade svoj posao. Jer da su institucije radile svoj posao, ne bi bilo slučaja „Franak“. Kao što već svi znamo banke su prije 2010. ugovorile gotovo u svim kreditima promjenjivu kamatu na nezakonit način, od kojih je još cca. 100.000 aktivnih kredita. Dokaz mojoj tvrdnji jest i pravomoćna presuda u kolektivnom sudskom procesu kojom je za 7 osuđenih banaka utvrđena ništetnost ugovorenih promjenjivih kamata. Osim toga, ugovoreno je i preko 100.000 kredita s valutnom klauzulom CHF, za koju tvrdimo da je ugovorena suprotno odredbama Zakona o zaštiti potrošača, i vjerujemo da će Vrhovni sud potvrditi prvostupanjsku Dobronićevu presudu.

_{Foto: Sanjin Strukić}

Koji su sljedeći koraci Udruge?

U tijeku su organizacije tribina širom Republike Hrvatske na kojima se objašnjava građanima sve što je bitno za podizanje privatnih tužbi, jer došlo je vrijeme kada treba odlučiti o tome hoće li netko pokrenuti privatni sudski proces za vraćanje preplaćenih iznosa kamata. Osim toga pokušat ćemo nagovoriti izvršnu i zakonodavnu vlast da ponovo krenu u izmjene Zakona o potrošačkom kreditiranju i da propišu metodologiju za iznalaženje promjenjivog parametra i fiksnoga dijela kamate u svim kreditima s promjenjivom kamatom koji su ugovoreni na nezakonit način – način ugovaranja jest nezakonit zbog toga što u ugovorima piše da se kamata mijenja odlukom banke. Početkom godine stupile su na snagu izmjene Zakona o potrošačkom kreditiranju kojima je određeno da banke moraju uskladiti s dužnicima parametar i fiksni dio kamate. Umjesto da banke to usklade i ugovore s nama, one su ponovo pristupile jednostranom određivanju tih veličina. Zbog toga smo pokrenuli akciju kojom predlažemo dužnicima da prijave banke prekršajnim sudovima, jer je zakonom propisano da će svaka banka koja ne ugovori s nama parametar i fiksni dio kamate biti kažnjena kaznom od 80.000,00 do 200.000,00 kn. Čudim se državi koja to ne pokreće po službenoj dužnosti. Bankama prijeti najmanje 8 milijardi kuna kazni, a država sa strane mirno gleda i ne uzima novac koji leži na cesti. Umjesto toga, država će se opet zadužiti i uvesti nas u još veći javni dug.

Koliko je građana do sada podiglo privatne tužbe protiv banaka, je li koji slučaj do sada riješen u korist građana?

Ne znam koji je broj privatnih tužbi, ali znam da postoji nekoliko nepravomoćnih presuda u korist dužnika. Postoji čak jedna presuda u kojoj je presuđeno da je ugovor s valutnom klauzulom CHF ništetan, a to znači da u slučaju pravomoćnosti banka vraća sve kune koje je dobila od dužnika, dok dužnik vraća sve kune koje je dobio pod banke. Takvo rješenje je povoljno za sve one koji mogu odmah uplatiti razliku dobivenog i vraćenog banci. Oni kojima bi to bilo novo opterećenje, ne bi trebali u tužbenom zahtjevu nipošto tražiti dosuđivanje ništetnosti ugovora.

Postoji li alternativa za mlade ljude kojima se kredit čini kao jedini izlaz?

Teško je govoriti o alternativama. Naime, naša država nema organizirano iznajmljivanje stanova po nekakvim normalnim cijenama. Dokle god država ne zaokrene svoju politiku u smjeru pomoći mladim obiteljima, a između ostaloga to je moguće i organiziranjem iznajmljivanja stanova na socijalni način, građanima ne preostaje drugo nego da dižu kredite i tako rješavaju stambeno pitanje. Postavljam pitanje svakom pametnjakoviću koji nas proziva – „zašto smo morali kupovati stanove, pa mogli smo unajmiti stan i živjeti bez duga nad vratom“ – zašto bih nekome u nepovrat davao novac, ako mogu taj novac davati za svoj vlastiti stan? Naravno, svatko od nas mora ulaziti u kredit koji mu neće biti na granicama plaćanja. Ja osobno imam kredit koji meni čak niti sada ne čini financijski problem, ali se unatoč tome borim protiv nezakonita poslovanja banaka iz pravnih razloga. Želim da u mojoj domovini zavlada pravo. U sferi bankarskog poslovanja vladavina prava ne postoji ili ta vladavina nije na zadovoljavajućem nivou. Da bi vladavina prava stigla, potrebno je uhvatiti je za vrat. Aktivni članovi Udruge Franak već tri godine vladavinu prava hvataju za vrat, međutim, naše ruke su malene, a njezin vrat jako debeo. Ide polako i teško, ali stisak je sve čvršći i čvršći, i sve je više ruku koje hvataju taj debeli pravni vrat. Unatoč pokušajima da se pravo zaobiđe i da se nepošteno poslovanje prikaže zakonitim – na kraju će pravo i pravda pobijediti.