“Poslovanje kreditnih institucija u prva tri tromjesečja 2022. rezultiralo je s dobiti u iznosu od pet milijardi kuna. Prinos na imovinu (ROA) bio je 1,3 posto, što je blagi rast u odnosu na kraj 2021. godine kad je ROA iznosila 1,2 posto, a prinos na kapital (ROE) povećao se s 8,8 posto na 10,2 posto”, navodi središnja banka u komentaru kretanja u bankovnom sustavu za prva tri tromjesečja.

Tri banke s dobiti većom od milijardu kuna

Po podacima iz tablice HNB-a o poslovanju kreditnih institucija, koja je izrađena na temelju podataka koje je središnja banka dobila od samih banaka, od 21 banke koja je poslovala u Hrvatskoj, prvih devet mjeseci s dobiti je završilo 19 banaka, a dvije su iskazale gubitak.

Po tim je podacima, najveću dobit u prvih devet mjeseci ove godine ostvarila Zagrebačka banka, 1,55 milijardi kuna, a više od milijardu kuna dobiti iskazale su još dvije banke – Erste&Steiermärkische Bank 1,07 milijardi kuna te Privredna banka Zagreb (PBZ) 1,04 milijarde kuna.

Po visini dobiti u prvih devet mjeseci slijede OTP banka (662,7 milijuna kuna) te Raiffeisenbank Austria (275,5 milijuna kuna), a na šestom je mjestu najveća banka u većinskom državnom – Hrvatska poštanska banka (HPB) s dobiti od 126,4 milijuna kuna.

S gubitkom su, pak, poslovale J&T banka, čiji je gubitak u devet mjeseci iznosio 10,1 milijun kuna te Nova hrvatska banka s gubitkom u iznosu od 52,2 milijuna kuna. Inače, nakon što je nad Sberbankom pokrenut postupak sanacije, koju je preuzeo HPB, ta banka od sredine travnja posluje pod imenom Nova hrvatska banka i dio je grupacije HPB.

Prve kalkulacije 

Banke ostaju bez 500 do 700 milijuna kuna, spremaju li okršaj?

Najava iz banaka

Uvođenje eura otvara novu mogućnost prebijanja minusa na tekućem računu

Iz HNB-a u komentaru o poslovanju kreditnih institucija ističu kako se u prva tri tromjesečja ove godine ukupna imovina banaka povećala za 50,6 milijardi kuna (10,1 posto) i iznosila je 551,4 milijarde kuna.

“Povećanje ukupnih kredita i predujmova za 9 posto i smanjenje neprihodujućih kredita (NPL) za 17,1 posto rezultirali su daljnjim smanjenjem udjela NPL-ova u ukupnim kreditima, sa 4,3 posto na kraju 2021. na 3,3 posto na kraju rujna 2022. NPL-ovi su se smanjili i u portfelju kredita nefinancijskim društvima (zabilježen je pad udjela NPL-ova s 9,9 posto na 6,5 posto), i u portfelju kredita kućanstvima (pad udjela NPL-ova sa 6,6 posto na 5,5 posto)”, navode iz HNB-a.

Ističu i kako su ključni pokazatelji kapitaliziranosti bankovnog sustava u prva tri tromjesečja 2022. na visokim razinama. Stopa ukupnoga kapitala bankovnog sustava smanjila se u odnosu na kraj 2021. godine, s 25,9 posto na 24 posto. Sve kreditne institucije imale su stopu ukupnoga kapitala veću od propisanog minimuma od osam posto.

Na visokoj razini i nadalje je likvidnost sustava kreditnih institucija mjerena koeficijentom likvidnosne pokrivenosti (LCR). Na kraju rujna 2022. godine sve su kreditne institucije zadovoljavale propisane minimalne likvidnosne zahtjeve, a prosječni LCR iznosio je 198,8 posto, podaci su središnje banke.