Izvoznici su najbolji dio hrvatskog gospodarstva, ali i oni trebaju svekoliku podršku i pomoć čitavog društva i politike, kazao je Darinko Bago, predsjednik Hrvatskih izvoznika (HIZ) na 17. konvenciji HIZ-a i 15. dodjela nagrade Zlatni ključ u ponedjeljak u Zagrebu. Zlatni ključ za najboljeg velikog izvoznika dobio je Končar – Distributivni i specijalni transformatori, najbolji srednji izvoznik je Dok-Ing, a agencija Q najbolji je mali i mikro izvoznik za 2021. godinu. Predsjednik HIZ-a istaknuo je da su vremena u kojima se posluje izrazito izazovna i komplicirana zbog koronakrize i ruske agresije.

“Svjetski bruto izvoz u 2021. je zapravo, ako se gleda robni, pao, no izvoz usluga i ukupni izvoz je porastao, kao i izvoz iz Hrvatske, što znači da smo u komparaciji sa svijetom u dobroj poziciji. Manjkavosti koje su se dogodile domaćem gospodarstvu poravnale su se s uspješnom turističkom sezonom.

“Izvoz roba i usluga u EU nam je tradicionalno u minusu, a s CEFTA-om u plusu, bilo da se radi o robi ili uslugama. Već godinama nam je struktura najvećih trgovačkih partnera ista, a sastoji se od pet zemalja, uključujući Italiju, Njemačku i Sloveniju”, kazao je Bago.

Zelena tranzicija neizbježna

Ponovio je da Hrvatski izvoznici zapošljavaju većinu zaposlenika te ostvaruju najveći dio BDP-a, a prema izračunima Financijske agencije, izvoznici prosječno doprinose proračunu i BDP-u čak 40 posto više od ostalih tvrtki.

”Dodatni troškovi i problemi EU kao posljedica agresije Rusije na Ukrajinu izrazito su važni i za Hrvatsku. Troškovi za EU trenutačno su procijenjeni na 175 milijardi eura. No, to su samo izravni troškovi jer će vraćanje na stare tržišne pozicije potrajati i imati svoju cijenu. Nepobitno je da će Ukrajina imati višegodišnje negativne posljedice na EU, pa tako i na Hrvatsku. Hrvatskoj je izrazito važna opstojnost i funkcionalnost EU jer nam na to tržište otpada oko 67 posto izvoza i uvoza. Što god se događalo s EU, mi se moramo ponašati kao da će trajati u ovom obliku još tisuću godina. No, isto tako moramo imati i neke krizne scenarije ako Europska unija zbilja dođe u krizu koja bi u nekom trenutku mogla značiti i raspad.”, kazao je Bago.

Dodao je i da za razliku od EU, gdje populacijski trendovi stagniraju godinama, u Hrvatskoj zadnjih desetljeća konstantno bilježimo depopulaciju.

Spomenuo je i veliku energetsku ovisnost EU koja se u zadnjih 20-ak godina nije bitno promijenila, štoviše, čak je sad nešto ovisnija nego što je to bio slučaj tada. Zbog toga je Zelena tranzicija neizbježna, iako će ona značiti velike troškove i skuplju energiju.

S obzirom da paritet kupovne moći u Hrvatskoj konstantno pada, postavlja se pitanje je li u Hrvatskoj moguće provesti Zeleni plan, digitalnu transformaciju i slično?

Kriza će trajati, to je neizbježno, te treba pronaći modele kako održati ove trendove te možda čak i povećati konkurentnost.

O izazovima hrvatskog i europskog gospodarstva govorio je i premijer Andrej Plenković koji je naglasio da živimo u vremenu nekoliko paralelnih kriza kakve nisu viđene desetljećima – od korone koja je zaustavila čitavo društvo i gospodarstvo te smanjila globalni BDP za dvoznamenkaste vrijednosti.

“Druga kriza je ruska agresija na Ukrajinu koja je poremetila tržište energije, a posljedično dovela do inflatornih trendova u čitavoj Europi i svijetu. Treća kriza je ona klimatska, koja povezana uz događanje u Ukrajini, dovodi do globalne krize hrane. Stoga, upozorio je, svi zajedno moramo sjesti i vidjeti kako se nositi s ovim paralelnim krizama”, istaknuo je Plenković. Mirko Bilandžić, profesor Filozofskog fakulteta u Zagrebu, govorio je o ekonomskoj sigurnosti i sigurnosnim aspektima poslovanja u svjetlu aktualnih kriza.

Izvanredno stanje

“Politička nestabilnost, poput ruske agresije na Ukrajinu, imaju velike implikacije na gospodarstvo te rizici moraju biti ukalkulirani u svakodnevno poslovanje. Gotovo 75 posto determinanti gospodarskih procesa neposlovnog su karaktera te je jasno da se u planiranju poslovanja moraju razmatrati vrlo široki aspekti koji nisu nužno vezani uz tehničke detalje, profitabilnost i investicije. Sigurnosni izazovi gospodarstvu su stalni. Energetske krize iz 1970-ih pokazale su političke odluke nekih zemalja, tada arapskih i embarga na naftu, mogu srušiti sve strategije Zapada po pitanju gospodarskog razvoja. Terorizam, financijske krize, pandemije, ratovi… nešto je što se događa i o čemu uvijek moramo voditi računa”, navodi Bilandžić.

Dodaje da je u proteklih dvije godine čak 87 svjetskih država i formalno tijekom koronakrize proglasilo izvanredno stanje, a koje se uvodi samo u slučajevima izrazite egzistencijalne opasnosti za društvo.