Jagma na tržištu za zakup Zrća dovela je slučaj i do Agencije za zaštitu tržišnog natjecanja (AZTN), koja reagira i na najmanje sumnje koje se tiču narušavanja tržišnog natjecanja, pa tako i na navode u medijima.  

Za posao na Zrću tijekom sljedećih 20 godina natječu se četiri ponuđača; po srijedi je završnica javnog natječaja Ličko-senjske županije s više nego atraktivnim predmetom nabave kakav je dugotrajna koncesija na pomorskom dobru na jednoj od najatraktivnijih party destinacija Europe. No, pokazuje se da AZTN ovdje nije lišen posla, i to zbog pitanja je li ponašanje svih natjecatelja u skladu s pravilima tržišnog natjecanja. To pitanje sad je već postalo predmet u sklopu tzv. prethodnog postupka ovog tijela, što znači i da provjere na terenu mogu očekivati svi akteri ovog tendera, uključujući naručitelja, kojem je ovo prvi glas o postupku AZTN-a. Iz županijskog Upravnog odjela za gospodarstvo dodaju da županija kao naručitelj nije primijetila nikakve neregularnosti.

"Istražit ćemo o čemu je riječ u konkretnom slučaju", navode pak iz antimonopolske agencije. Dodaju da prije nego što se tijekom prethodnog ispitivanja stanja na tržištu ne utvrdi ima li doista indicija o postojanju zabranjenog sporazuma, AZTN to ni ne može prejudicirati. Slučaj je specifičan po načinu na koji su iz redova ponuditelja dali povoda za reagiranje Agencije, zbog čega su i krenule sumnje u eventualne neregularnosti, a kojima je kao vrh sante leda zapravo ključna dvojba oko toga je li možda došlo do zabranjenog dogovora, tj. kartela.  Slučaj su pred vrata AZTN-a zakotrljale izjave za medije iz redova ponuđača u Poslovnom dnevniku o tome kako su se neki rivali u utrci za koncesiju na Zrću, po tvrdnjama jednog od njih, tijekom tendera sastajali. Navodno je to trajalo tjedan dana te su razgovarali, odnosno kako ispada pregovarali, što je na kraju donijelo "happy end" u vidu navodno utanačena dogovora po principu "ja tebi ovo, a ti meni ono" – odnosno govorilo se o nekoj vrsti pakta.

U natječaj za koncesiju je uključeno puno zvučnih imena, a sve navedeno u središte pozornosti dovodi vlasnike klubova na Zrću (okupljene u konzorcij Black Sheep, a nastupaju s Roto dynamicom i Valpromom) i konkurentski konzorcij Cocomo.  U ovoj drugoj zajednici ponuditelja nastupa i, treba spomenuti, prije godinu dana od AZTN-a kažnjeni) Klemm Security te Kamgrad i Feroterm. Po izjavi njihova člana, inače novaljskog ugostitelja Josipa Šonje ispred konzorcija Cocomo, s konkurentskim konzorcijem vođeni su žustri pregovori posljednjih tjedan dana, a postignut je 'deal' po kojem se prvi Konzorcij neće žaliti na rezultate natječaja u slučaju da bude izabrana kao najbolja ponuda Cocoma, dok on neće na plaži graditi nove klubove koji bi bili konkurencija postojećima. Obje tvrdnje – kako o pregovorima, tako i o sporazumu, mnogima su nedokučive jer je jasna stvar da konkurencija niti ne sjedi za istim stolom, posebno ne u tijeku tendera, a niti ne kroji što će i tko od njih te kako raditi nakon što završi.

Takvi "prsti u medu", kad ih se uhvati, spadaju u jedan od najtežih oblika narušavanja tržišta, što je i privuklo pozornost AZTN-a. Službene reakcije iz konzorcija koji se natječu nije bilo moguće dobiti, a neslužbeno izvori bliski Cocomu navode da "nikakvog dogovora između dva ponuditelja odnosno Black Sheep-a i Cocoma nije bilo i neće biti". Naime, kako tvrde, obje su se strane javile na natječaj za gospodarsko korištenje dijela plaže Zrće i složne su u mišljenju da formalna odluka oko konačnog izbora neće promijeniti ništa u njihovom dosadašnjem odnosu, koji je izvrstan te temeljen na dugogodišnjem poznanstvu i međusobnom uvažavanju. Također, postoji velika ograda sve dok Agencija ne završi svoj prethodni postupak.

Kod poduzimanja niza radnji kroz njezin monitoring dobit će se kompletno stanje, o čemu ovisi odluka što dalje, budući da se utvrđenje zabranjenog sporazuma provodi u posebnom upravnom postupku. AZTN je i dosad otvarao predmete i prethodna ispitivanja stanja na tržištima temeljem medijskih napisa, od kojih su neki rezultirali provođenjem postupka te utvrđenjem postojanja zabranjenog sporazuma.  Jedan od takvih je i utvrđenje postojanja kartela na tržištu pružanja usluga privatne tjelesne zaštite (Rješenje Agencije protiv Sokol Marić Securitas Hrvatska, AKD-Zaštita, Klemm Sigurnost, Bilić-Erić, V Grupa i Arsenal-Ivezić). Sudionicima toga kartela izrečene su upravno-kaznene mjere u ukupnom iznosu od 5.325.000 kuna, a Visoki upravni sud potvrdio je to rješenje AZTN-a.

 Postupanje AZTN-a s obzirom na izvor informacija u osnovi je uvijek isto – provodi se prethodno ispitivanje stanja na tržištu kako bi se utvrdilo postojanje dostatnih indicija za pokretanje postupka utvrđivanja narušavanja tržišnog natjecanja.  Trajanje istraživanja ovisi od slučaja do slučaja, a može uključivati i prikupljanje podataka i dokumentacije iz svih raspoloživih izvora, pa tako i od samih poduzetnika. AZTN u okviru postupka, ako to smatra potrebnim, može provesti i nenajavljenu pretragu poslovnih i drugih prostorija poduzetnika, zemljišta i vozila, pečaćenje i privremeno oduzimanje predmeta i uvid u poslovne knjige.