Agencija za zaštitu tržišnog natjecanja (AZTN) odbila je kao neosnovan zahtjev Amis Telekoma da se na tržištu širokopojasnog pristupa internetu za privatne korisnike u Hrvatskoj utvrdi zlouporaba Hrvatskog Telekoma i njegovog povezanog društva Iskon Internet. Pojednostavljeno, Amis je u svom zahtjevu tvrdio da Iskon primjenjuje predatorske cijene svojih maloprodajnih usluga Iskon.DUO i Iskon.TRIO, priopćeno je iz AZTN-a.

U opsežnom postupku provedena je sveobuhvatna analiza cijena i troškova poslovanja Iskona u razdoblju od 2007. do kraja 2011.  kao i analiza drugih bitnih činjenica u odnosu na stanje na mjerodavnom tržištu. Također, strankama je, Amisu na jednoj strani te HT-u i Iskonu na drugoj, omogućeno da tijekom postupka pisanim putem kao i u izravnom kontaktu kroz usmenu raspravu, iznesu svoje argumente i predoče sve činjenice i dokaze. Slijedom toga, Agencija je utvrdila kako nema dokaza da su HT i Iskon zlouporabili vladajući položaj na mjerodavnom tržištu jer maloprodajne usluge Iskon nije pružao primjenom predatorske politike cijena i s ciljem istiskivanja drugih tržišnih takmaca s tržišta odnosno nije konkurentima onemogućavao pristup tom tržištu.

Obilježje predatorskog postupanja je da poduzetnik svoje proizvode odnosno usluge privremeno prodaje po cijenama nižima od troškova, sa ciljem da tržišne takmace istisne sa tržišta ili da im spriječi pristup tržištu, pojašnjavaju iz AZTN-a. Drugim riječima, pretpostavka za predatorsko postupanje je vladajući položaj poduzetnika na određenom tržištu, a posljedica takvoga ponašanja je jačanje njegove tržišne snage te dugoročno, šteta za krajnje potrošače. Naime, predatorska strategija snižavanja cijena ispod troškova poslovanja je racionalna samo ukoliko poduzetnik njezinom primjenom uspije izazvati izlazak konkurenata s tržišta odnosno spriječi novim konkurentima pristup tržištu, da bi nakon toga povisio svoje cijene na razinu koja je bila na snazi prije snižavanja, ili još višu. Posljedično, poduzetnik time ostvaruje dodatnu dobit koju u konkurentskom okruženju inače ne bi imao, a takvo postupanje, naravno, proizvodi i izravnu štetu za potrošače.

Sukladno propisima o zaštiti tržišnog natjecanja preuzetima iz EU pravne stečevine, da bi se utvrdilo predatorsko ponašanje poduzetnika potrebno je, osim utvrđenja da je poduzetnik u vladajućem položaju, kumulativno ispuniti još četiri ključna kriterija. Naime, u svakom konkretnom slučaju sumnje na predatorstvo, potrebno je utvrditi da li se određeni poduzetnik u određenom, kraćem roku odriče dijela dobiti snižavanjem cijene proizvoda/usluge ispod troškova, da li se smanjuje broj konkurenata na tržištu ili postoji mogućnost isključivanja konkurenata s tržišta odnosno je li potencijalnim konkurentima spriječen pristup tržištu te je li moguć povrat (nadoknada) troškova koje je predator imao provodeći predatorsku strategiju kroz ponovno vraćanje cijene usluge na razinu prije sniženja, a nakon što ukloni konkurente s tržišta. Pored navedenog, bitno obilježje predatorskog postupanja je utvrđenje namjere poduzetnika da konkurente, privremeno ili trajno, isključi s tržišta.

Kako se dalje navodi u priopćenju, Agencija je detaljnom analizom svakog od spomenutih kriterija utvrdila da u ovom konkretnom slučaju ti kriteriji nisu bili kumulativno ispunjeni, a naročito nisu ispunjeni kriterij isključivanja konkurenata s tržišta i zatvaranja tržišta, kriterij povrata troškova, a nisu utvrđeni ni negativni učinci za krajnje potrošače. Štoviše, broj konkurenata na tržištu nije se bitno mijenjao, ali je rastao njihov tržišni udio, a došlo je i do snižavanja opće razine cijena dual play i triple play paketa povezanih usluga (govorne usluge, usluge širokopojasnog pristupa internetu i TV usluga), što za krajnje potrošače predstavlja pozitivan učinak inovacija i ulaska novih konkurenata odnosno jačanja tržišne utakmice na tom rastućem tržištu.

U odnosu na tržišni udjel T-HT Grupe (HT-a i njegovog povezanog društva Iskon) na mjerodavnom tržištu, rezultati provedene analize pokazali su kako je u početnoj godini promatranog razdoblja HT zajedno s Iskonom imao tržišni udjel od gotovo 100 posto te da se uz stalno prisutan trend pada taj udjel u 2011. zadržao na razini višoj od 70 posto. Stoga je, uzimajući u obzir i ostale relevantne kriterije ocjene, Agencija je utvrdila da se HT i njegovo povezano društvo Iskon smatraju poduzetnicima u vladajućem položaju, stoji u priopćenju.

Kada je riječ o utvrđivanju kriterija snižavanja cijena, Agencija je ocijenila kako se snižavanje cijena Iskon.DUO usluge u 2007., nakon što je Amis ušao na tržište sa svojim usporedivim paketom Amis 2u1 po nižoj cijeni, može smatrati razumnim prilagođavanjem Iskona na nove uvjete na tržištu nakon ulaska konkurencije. Osim toga, snižavanje cijene nije bilo kratkoročno, jer se ista cijena osnovnog paketa Iskon.DUO usluge uglavnom zadržala kroz cijelo promatrano razdoblje, a nije bilo ni daljnjih pritisaka na snižavanje cijena usluga od strane Iskona. Uz to, Agencija je utvrdila da je snižavanje opće razine cijena dual play paketa povezanih usluga  direktne koristi donijelo i korisnicima usluga na hrvatskom tržištu, budući su te cijene prije snižavanja bile relativno više u odnosu na usporedive cijene na drugim tržištima.

Agencija je u utvrđivanju ovoga elementa uzela u obzir kriterije iz usporednog prava EU, iz kojih proizlazi stav da se poduzetniku koji se nalazi u vladajućem položaju treba priznati pravo na poduzimanje razumnih koraka kako bi zaštitio vlastite komercijalne odnosno ekonomske interese. Pri tome, poduzetnik mora voditi računa da je ta zaštita razmjerna postupanju konkurenata te voditi računa o njihovoj ekonomskoj snazi te da ona ne dovede do daljnjeg jačanja vladajućeg položaja.

S kriterijem snižavanja cijena je na određeni način povezana i ocjena mogućnosti povrata troškova koji su rezultat možebitnog predatorstva, navode iz AZTN-a. Budući da cijene Iskon.DUO usluge, nakon snižavanja u 2007., nisu bile vraćene na razdoblje prije snižavanja, Agencija je utvrdila da se ne može govoriti o postojanju elementa povrata tih troškova niti izravne štete za potrošače.

U ocjeni kriterija mogućeg isključivanja konkurenata s tržišta, Agencija je utvrdila kako je većina operatora u promatranom razdoblju imala rast broja pretplatnika odnosno povećanje tržišnog udjela pa nema dokaza predatorska strategija poduzetnika u vladajućem položaju

Uzimajući u obzir strukturu i trendove te udjel Iskona u rastu T-HT Grupe na mjerodavnom tržištu u razdoblju 2007.-2011., Agencija je također utvrdila da Iskon nije u znatnijoj mjeri utjecao na konkurentsku strukturu tržišta, odnosno da je njegov utjecaj bio neznatan u odnosu na utjecaj samog HT-a. Drugim riječima, tržišni udjel i položaj T-HT Grupe u pretežitom dijelu proizlaze iz udjela HT-a, a ne Iskona. Naime, tržišna snaga i značajan udjel HT-a na mjerodavnom tržištu širokopojasnog pristupa internetu za privatne korisnike prvenstveno proizlazi iz činjenice da je HT u vrijeme početka pružanja usluge širokopojasnog pristupa internetu bio vlasnik pretežitog dijela infrastrukture, odnosno PSTN mreže, a temeljem koje se počela pružati usluga širokopojasnog pristupa internetu, napominju iz AZTN-a. Naime, iz tada postojeće PSTN mreže proizašlo je pružanje usluge širokopojasnog pristupa putem DSL tehnologije koja je danas dominantno tehnologija u širokopojasnom pristupu. S druge strane, udjel drugih tehnologija širokopojasnog pristupa kao što su mreže kabelskih operatora i druge pristupne tehnologije je zanemariv.

Pored navedenog, na tržištu širokopojasnog pristupa internetu u Hrvatskoj, pristup novih operatora krajnjim korisnicima putem bitstreama nije bio dovoljno zastupljen što je zasigurno imalo utjecaja na položaj HT-a na tom tržištu. Zaključno, unatoč tome što u ovom slučaju nije utvrdila zlouporabu vladajućeg položaja primjenom predatorskih cijena Iskonovih usluga Iskon.DUO i Iskon.TRIO, Agencija naglašava kako T-HT Grupa u nastupu na tržištu širokopojasnog pristupa internetu i povezanih usluga, posebice kroz poslovanje Iskona, mora voditi računa o tome da, iako kao poduzetnik u vladajućem položaju ima pravo natjecati se na tržištu na temelju vlastitih prednosti, snosi i posebnu odgovornost da njezino postupanje na tržištu ne ugrožava postojeće učinkovito tržišno natjecanje.