Hrvatska udruga poslodavaca (HUP) zatražila je mišljenje Agencije za zaštitu tržišnog natjecanja (AZTN) u vezi s propisima iz područja zaštite okoliša, no taj se upit prometnuo u javnu kritiku postojećeg sustava.
AZTN je pritom dao preporuke okolišnoj administraciji po kojima se treba kreirati računovodstvena barijera, i to kroz odvojeno praćenje troškova kojima se financiraju regulatorne aktivnosti državnog Fonda za zaštitu okoliša (FZOEU) od onih komercijalnih, kako ne bi došlo do prelijevanja novca poreznih obveznika. No, u očekivanju stajališta koje će zauzeti Ministarstvo zaštite okoliša, ali i Vlada, valja reći da je HUP inzistirao na sljedećem pitanju: krše li to odredbe novog Zakona o održivom gospodarenju otpadom tržišno natjecanje, i to tako što registrirane pravne osobe (organizacije) te proizvođače i uvoznike koji plasiraju robu na tržište u posebnim kategorijama otpada (pojedinačne ispunjivače cilja) stavljaju u nepovoljniji položaj u odnosu na državni Fond.
HUP, naime, smatra da upravo zakonski okvir onemogućuje ravnopravno sudjelovanje svih poduzetnika na tržištu gospodarenja otpadom, a sad je za to dobio i službenu potvrdu antimopolske agencije. Proučivši mjerodavno pravo te očitovanje koje je dobila od direktora FZOEU-a Svena Müllera, Agencija je donijela presudno mišljenje za poticaj razvoja ovog sustava jer zbog zakonskih manjkavosti zapravo uopće nema tržišnog natjecanja, a monopol ima država (Fond). AZTN je mišljenje objavio na svojoj internetskoj stranici, a adresirano je i na ministra Mihaela Zmajlovića te HUP. Dok je u Ministarstvu izostala reakcija, iz poslodavačke udruge poručuju da su zadovoljni.
I to posebice što AZTN kaže "kako je poželjno uređivanje sustava na način da tijelo koje ima javne ovlasti obavlja isključivo regulatorne poslove, dok poslove koji se obavljaju na slobodnom tržištu u pravilu obavljaju poduzetnici po tržišnim načelima". Time se potvrđuje postojeći sustav u Hrvatskoj, kaže HUP, u kojem sve tvrtke koje na tržište stavljaju ambalažu, elektroniku, baterije i akumulatore moraju plaćati naknadu Fondu za zaštitu okoliša. Tu naknadu Fond treba upotrijebiti za sakupljanje otpada, no u svim zemljama EU, pa i u BiH, Srbiji, Crnoj Gori i Makedoniji, tijelo poput Fonda djeluje isključivo kao regulator, dok su na tržištu prisutne organizacije koje obavljaju sakupljanje otpada, kažu.
"To znači da onaj koji stavlja otpad na tržište može birati s kojom će organizacijom sklopiti ugovor, čime ona preuzima odgovornost za posao sakupljanja te mora kvartalno dokazati da je i sakupila otpad za koji joj je plaćena naknada. Držimo da bi i u nas sustav trebalo urediti na takav način. O nelogičnosti sadašnjeg sustava govori i podatak da se, unatoč uplaćivanju naknade za Tetra Pak ambalažu, u 2014. od strane uvoznika uplaćeno je 11,8 milijuna kuna, ta ambalaža uopće ne prikuplja", kažu u HUP-u
Važna obavijest:
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu Poslovni.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu Poslovni.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.Uključite se u raspravu