U kontekstu državnih potpora i jamstava pod povećalom je i najveći domaći operator teretnog prometa HŽ Cargo, čije se poslovanje “češlja” zbog sumnji da ostvaruje povlašteni položaj kroz eventualno nezakonita pogodovanja. Povodom sumnji da HŽ Infrastruktura i HŽ Cargo, dvije državne tvrtke, krše pravila tržišnog natjecanja, Agencija za zaštitu tržišnog natjecanja provodi prethodno ispitivanje stanja na tržištu željezničkog transporta.

Prikupljaju se činjenica i analiziraju pravne okolnosti, što je uvertira u odluku ima li uvjeta za pokretanje postupka utvrđivanja sprječavanja, ograničavanja ili narušavanja tržišnog natjecanja. Više stoga nije moguće doznati, ali prethodno ispitivanje je jamstvo tržišnim igračima da će se razjasniti pravo stanje. O tome ovisi i hoće li AZTN ući u novi predmet, pa je sada glavno pitanje: “Da li HŽ Infrastruktura eventualno nezakonito pogoduje HŽ Cargu?”

Svi čekaju rasplet, pa i Bruxellesu, naročito jer se u izvješću Europske komisije u dijelu transporta, samo glede željezničkog prijevoza izražavaju različite primjedbe.

Izvještaj EK u kojem se zaključuje da imamo najgore željeznice u Europi, a na jednom smo od strateških koridora, može značiti i rizik da će neki drugi pravci dobiti terete, odnosno novac, ako bi sve ostalo po starom, smatraju poznavatelji. U provjeravanju sumnji u moguće postojanje nelojalne konkurencije drugim teretnim operaterima na tržištu, koji uredno podmiruju obveze prema HŽ Infrastrukturi, fokus je na objema državnim tvrtkama, ali na Cargu i dodatno, jer navodno ima velike probleme s likvidnošću. Iako se očituju kroz duže razdoblje, pa su vidljivi i u zadnjem dostupnom GFI za 2017.

U pismu premijeru kojeg smo u posjedu, sindikati infrastrukture i prometnika vlakova iznose da je problem dugo skrivan od javnosti. Tvrde da je krajem 2018. dugovanje HŽ Carga prema HŽ Infrastrukturi premašilo 300 milijuna kuna i smatraju kako postoji opasnost da EK oštro kazni RH zbog narušavanja tržišnog natjecanja i “prikrivenog sufinanciranja jednog od teretnih operatera”.

Sudeći po reakciji Sindikata strojovođa Hrvatske, iz čijih redova ovih dana i najavljuju smjenu uprave HŽ Carga (direktor je upravo dobio nagradu Brand Leader Award na konferenciji “Transport i logistika Jugoistočne Europe i Dunavskog regije – TIL 2019.”), očigledno je i da je do njih došla informacija o mogućim promjenama u upravljačkim strukturama. A prema više izvora, ta se mogućnost vezuje uz nužnost financijskog restrukturiranja kako bi se izbjegao novi Uljanik, u odnosu na kojeg postoji i jedna golema razlika.

Privatnici zarađuju

Obje željezničke tvrtke u državnom su vlasništvu, pa Vlada ne bi imala manevarski prostor kao kod Uljanika, i to navodno tjera da krene u raščišćavanje.

Natječaj za financijskog savjetnika za HŽ Cargo inače je završen, a izabrani PwC izgleda ovih bi dana trebao početi raditi te ima logike da započne s novim ljudima, ako postojeći nisu za suradnju. K tome, za razliku od Carga koji ima gubitke, privatnici zarađuju, što ide u prilog nužnosti financijske konsolidacije. Po nekima proveli bi je ili kroz proces restrukturiranja ili odabirom strateškog partnera. Sve to “podgrijava” i navedeni izvještaj EK u kojem se izražava zabrinutost i zbog sporosti izvođenja radova kod EU željezničkih projekata vrijednih gotovo šest milijardi kuna.
Koliko to govori o propuštenim prilikama, a koliko o nedostatnim prilagodbama tržištu i liberalizaciji, bit će uskoro jasnije. Otkad je ukinut državni monopol uslugu prijevoza tereta uz Cargo obavlja još sedam operatera. To su PPD Transport, Rail Cargo Carrier Croatia, Train Hungary Podružnica Zagreb, SŽ – Tovarni promet, Rail & Sea, Transagent Rail i CE Cargo. No, od efektivne liberalizacije 2015. količine tereta na željeznici rastu, te je prema Državnom zavodu za statistiku u 2015. godini prevezeno oko 9,9 tisuća tona robe, a 13,4 tisuće tona u 2018.

Ranijih godina, pak, dok je Cargo bio sam, ovaj pokazatelj je bio u konstantom padu. Kako bi to Cargo dočekao što spremniji dane su mu potpore za modernizaciju željezničkih vozila te je u dvije runde dokapitaliziran (2015.) s ukupno nešto više od 1,17 milijardi kuna. Izvori bliski Vladi navode da se država ‘isprsila’ ukupno s oko 1,7 milijardi kuna, jer pored dozvoljenih državnih potpora koje je tvrtka dobila u razdoblju od 2014. godine, korisnik je i zajmova za koja su dana državna jamstva.

Jamstva pola milijarde

Temeljem njih se u cijelosti trebalo provesti restrukturiranje, kako bi na nogama i u cijelosti spreman Cargo dočekao tržišne izazove. Radi se o još aktivnim državnim jamstvima čiji iznos premašuje pola milijarde kuna.

Za kratkoročni kredit od 250 milijuna kuna za potrebe financijske konsolidacije jamstvo je dano 2014., a 2015. izdano je jamstvo za zajam EBRD-a od 41,5 milijuna eura (314 mil. kn). S obzirom na to da HŽ Cargo ima oko 1700 radnika, ispada da je RH po zaposleniku dala oko milijun kuna potpora i jamstava, slično kao u Uljaniku.