Predstavnici hrvatske IT tvrtke InfoCumulus potpisali su u Bakuu ugovor o izvedbi CRM rješenja za upravljanje odnosima s klijentima u drugom po veličini azerbajdžanskom mobilnom operateru Azerfonu. "Posao je dobiven na međunarodnom natječaju. Vjerujem da je ovo tek početak našeg proboja na vrlo perspektivno azerbajdžansko tržište", izjavio je prigodom potpisivanja ugovora Sven Marušić, direktor tvrtke. 

Ulaznica Azerfon
Događa se to pet godina nakon što je jedna druga hrvatska tvrtka, Bruketa&Žinić OM, 2009. također pobijedila na natječaju Azerfona. Posao su isprva vodili iz Zagreba, no azerski su partneri tražili da dođu u Baku. Nakon dvije godine suradnje i ozbiljnih priprema to se i dogodilo: zagrebačka reklamna agencija otvorila je 2011. ured u azerskoj prijestolnici. "U Azerbajdžanu smo se dobro pozicionirali, sada zapošljavamo 13 ljudi, od toga dvoje iz Hrvatske, jedan kolega je došao iz naše podružnice u Beogradu, a ostalo su domaći suradnici.

Bruketa&Žinić OM jedina je hrvatska tvrtka koja ima ured i registrirana je u Azerbajdžanu, ostale tvrtke rade po projektima", rekla nam je Helena Rosandić, koja već tri godine vodi ured u Bakuu. Prilikom otvaranja ureda iz agencije je bilo najavljeno da će, osim servisiranja klijenata na dinamičnom azerbajdžanskom tržištu, "povezivati gospodarske i kulturne subjekte dviju zemalja". Što bi Hrvati mogli ponuditi Azerima? "Jedino pamet, jer sve drugo je već pokriveno. Primjerice, mi smo jako ponosni na svoje građevinare, no u Azerbajdžan su već došli igrači s kojima se jako teško mjeriti. Kreativnost i nove ideje jedini su način da se hrvatska tvrtka probije na tom dinamičnom tržištu", ističe naša sugovornica.

Presudan osobni kontakt 
Iako su stope rasta BDP-a dvoznamenkaste i zemlja se jako brzo razvija, procedura još zna biti vrlo zahtjevna. "U tamošnjim se bankama još izdaju čekovi, uvijek treba puno potpisa i pečata na raznim formularima, još nema internetskoga bankarstva", napominje Helena Rosandić. Upitana koliko se Baku promijenio od prvog dolaska, odgovara "jako puno se gradi i već je vizura grada znatno drugačija nego kad sam došla". A koliko se još vidi da je Baku bio dijelom Sovjetskog Saveza? "Zemlja je pod velikim utjecajem EU, glavni koncesionar za naftu je British Petroleum. Sovjetsko se naslijeđe očituje u tome što je Azerbajdžan i danas svjetovna zemlja, a srednji i viši slojevi govore ruski. Taj jezik, doduše, više nema službeni status i uči se samo u posebnim, ruskim školama, no i dalje se tretira kao domaći. U biznisu se ruski koristi ravnopravno s engleskim i azerskim, tamo je normalno da govorite tri jezika", ističe Helena Rosandić.

U poslovnoj kulturi iznimno je važan osobni konktat, pa je moguće da ne dobijete odgovor na e-mail ako ste ga poslali osobi koju ne osobno ne poznajete. Preporuke su jako važne za poslovanje, ističe naša sugovornica. Kaže da u Bakuu postoji malena hrvatska kolonija, između 20 i 30 ljudi, koji uglavnom rade za zapadne naftne kompanije. Možda se ta zajednica dodatno poveća. Zagrebačka informatička tvrtka Banksoft, specijalizirana za softverska rješenja za bankarstvo, nakon započetih pregovora prilikom izlaganja na regionalnom tehnološkom sajmu BakuTel 2013. u organizaciji HGK sklopila je u ožujku 2014. godine ugovor s azerbajdžanskim MiliKartom, tvrtkom za stručnu bankarsku uslužnu podršku. 

Đaković i TDR pregovaraju  
Nadalje, Uljanik je 2012. isporučio dva broda za Azerbaijan State Caspian Shipping Company. S obzirom na veliko zadovoljstvo azerbajdžanske strane isporučenim brodovima, Uljanik pregovara o gradnji još 15 brodova u vrijednosti 150 milijuna eura. I Đuro Đaković Specijalna vozila pregovaraju o izlasku na ovo tržište, kao i TDR, koji ima tvornicu u Iranu. S Azerbajdžanom su poslovali Dalekovod, Pliva, Končar, Veterina, a Ericsson NT ima otvoren ured u Bakuu. Tvrtka Mini Major radila je na projekt izgradnje i opremanje vojne bolnice u Bakuu te na gradnji aerodroma. Ledo je 2012. izvozio sladoled u tu zemlju, a nadaju se nastavku suradnje. Poliklinika K-Centar vodila je konkretne razgovore o mogućnosti ulaganja na području Biograda za jedan medicinsko-rehabilitacijski centar. U Azerbajdžanu je u mnogim poslovima važna i podrška vlade, tako da je suradnja još življa otkako je 2012. azerbajdžanski ministar ekonomskog razvitka Shahin Mustafayev posjetio Zagreb, gdje se najviše zanimao za projekte ulaganja u energetiku i turizam. Hrvatski premijer Zoran Milanović potkraj 2013. posjetio  je Baku. 

U 2012. dva broda

Izvoz sveden na Uljanik

U 2012. ukupna robna razmjena između Hrvatske i Azerbajdžana iznosila je 483 miijuna dolara, a ta se brojka uglavnom odnosi na hrvatski uvoz. Te je godine povećan i izvoz, i to čak 1356 posto (60 milijuna dolara), od čega se 95 posto odnosi na isporuku dvaju Uljanikovih brodova. U prvih deset mjeseci 2013. godine hrvatski izvoz u Azerbajdžan pao je za čak 93 posto i iznosio je 3,9 milijuna dolara, dok je uvoz pao za 49 posto, na 214 milijuna dolara.

Kava i obrana zajedno u delegaciji

Hrvoje Petrač pomaže vojnoj industriji u poslu s Azerima

Ukupno je 2012. u Azerbajdžan izvozilo 30 tvrtki. Zanimljivo je da je među izvoznicima u tu zemlju bila i tvrtka Gala plus, tada još u vlasništvu Hrvoja Petrača. Gala plus uvoznik je Lavazza kave za Hrvatsku i lani je prodana Francku, no registrirana je i za neke druge poslove. Upravo je 2012. u hrvatskim medijima objavljeno da je Hrvoje Petrač boravio u Azerbajdžanu kad i delegacija direktora tvrtki iz obrambene industrije. "Nije bio dio te delegacije, već posrednik u svojstvu čovjeka s vezama koji je došao pomoći u otvaranju novih tržišta domaćim tvrtkama", objavljeno je tada u Večernjem listu.