Na redu je mega događanje, još ambiciozniji ArhiBau.hr 2022. – sajam kulture građenja i održivog razvoja i četverodnevna regionalna konferencija. Zagreb će idućeg tjedna biti središnje mjesto okupljanja predstavnika graditeljskog sektora u regiji.

Jedinstvena prilika otvara se za stručnu javnost da razmotri kakva je budućnost prostora RH i šire. Uz stvaranje baze za osmišljavanje, planiranje i provedbu koncepta održivog razvoja na našim prostorima, očekuje se niz inicijativa koje struka potpisuje.

Najizazovnije teme
Osnovna tema “Izazovi oporavka i otpornosti” prema najavi organizatora Društva arhitekata Zagreb, za cilj ima sveopći sinergijski efekt prilikom zelene i digitalne tranzicije u Hrvatskoj.

Prošlogodišnju istaknutu temu širenja inicijative Novog europskog Bauhausa za jugoistočnu Europu, uz poštivanje smjernica održivog razvoja u arhitekturi i graditeljstvu, sad proširuju najizazovnijim temama današnjice.

Na programu su ARTUR – Arhitektura i turizam 2022 u sklopu koje je i dekarbonizacija turizma, novi trendovi dobavljača u graditeljstvu, zelena energetika kao i projektiranje efikasnih sustava radi bolje energetske slike Hrvatske, zatim značajniji rast Hrvatske uz pokretanje infrastrukturnih megaprojekata, ali i Zeleni urbanizam.

Na okruglom stolu pod nazivom “Vrijednosti kulture građenja u NeB-u” kao govornik sudjelovat će i predsjednica Hrvatske komore arhitekata Rajka Bunjevac koja u izjavi za Poslovni dnevnik govori o aktualnim prioritetima. “Jako nam je važna tema obveze provođenja arhitektonskih i urbanističkih natječaja za sve javne investicije”, kaže Bunjevac.

Rješenje za cijelu zemlju
U sljedećim izmjenama Zakona o javnoj nabavi potrebno je, tvrdi, ugraditi rješenja koja postoje u Sloveniji, ali i u dobrom dijelu europskih zemalja, uključujući Njemačku i Austriju.

Naime, u slovenskom zakonu o javnoj nabavi za sve investicije iznad 2 milijuna eura te veće od pola milijuna eura na kulturnom dobru propisana je obveza provođenja arhitektonsko-urbanističkih natječaja.

Takvo rješenje potrebno je i na našoj zakonskoj razini kako bi vrijedilo za cijelu zemlju, a bitno je i da se širi na veći broj gradova po uzoru na prostorne planove u Zagrebu, Splitu i Dubrovniku koji ovu obvezu imaju.

Udruženje hrvatskih arhitekata i Hrvatska komora arhitekata rade na noveliranju Pravilnika o natječajima s područja arhitekture i urbanizma, a kroz korekcije i jednostavniju provedbu žele promovirati javne natječaje.

Očekuju da će to animirati naručitelje na provođenje ovih natječaja. Javni arhitektonski i urbanistički natječaji su poticani Novim europskim Bauhausom, Hrvatska ima stoljetnu tradiciju u tome, a to je optimalni način, poručuju iz Komore.