Zbog potresa koji je sredinom ožujka pogodio područje Grada Zagreba, Krapinsko-zagorske županije i Zagrebačke županije mnogi su građani morali iseliti ili još uvijek žive u domovima na kojima stoje crvene naljepnice s oznakom neupotrebljivosti.

Procijenjena šteta doseže čak 86 milijardi kuna, a kako Zakon o obnovi zgrada oštećenih potresom na tim područjima još nije donesen, pitanje je kada će krenuti obnova.

Tom problemu doskočio je Rene Lisac, docent na Arhitektonskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu i alpinist, koji je s timom speleologa, ‘visinaca’ i alpinista predstavio privremeno rješenje – primjenu termoskupljajuće Dr. Shrink folije kao srednjoročne zaštite oštećenih krovova i zabata.

Izgleda kao ravni lim
“Prošao je suhi travanj, stigao je kišniji svibanj, krovovi su ili ostali otvoreni ili su bili prekriveni običnom plastikom pa su se vrlo brzo opet otvorili. U suradnji s Exprimo Adria d.o.o, firmom koja koristi Dr. Shrink foliju za sezonsku zaštitu plovila, omatanje transportnog tereta, skela i slično, odlučili smo prilagoditi tehnologiju za privremenu zaštitu zgrada.

Rezultat je relativno jeftina metoda koja se brzo montira, a osigurava nepropusnost od minimalno šest mjeseci do godinu dana i više. Osim što je materijal otporan i nema tendenciju da se ‘drapa’, nakon termičke obrade se sam skuplja i napinje te time sprečava da ga vjetar čupa, da se ulegne i u njemu skuplja kiša. Tako napet izgleda vrlo uredno i estetski prihvatljivo iako je privremen, do čega je i meni kao arhitektu stalo. Iz daljine gotovo da izgleda kao ravni lim.

Za ovu namjenu zaštite zgrada Dr. Shrink folija dosad se u Hrvatskoj nije koristila, no poznate su primjene nakon prirodnih katastrofa u Japanu i Haitiju”, objašnjava arhitekt koji je primijetio da su tvrtke za visinske radove pretrpane, dok “nemoralno visoke ponude niču kao gljive poslije kiše”. Njegov tim je, s alpinističke i arhitektonske strane, bio upoznat sa situacijom nakon tri tjedna volontiranja na zagrebačkim krovovima, stoga su odlučili nastaviti s radom, ovaj put s ciljem da budu brzo dostupni, efikasni i po prihvatljivim cijenama.

“Otvorili smo nekoliko obrta, zajedno nastupamo i koordiniramo se na terenu. Jedan od obrta za visinske radove koji smo otvorili, pod imenom Alturas, specijalizirao se upravo za ovu metodu i već više od mjesec dana je uspješno primjenjujemo. Najviše smo zatvarali otvore nastale na mjestima srušenih dimnjaka, njih je bilo dosad već više od 20.

To je možda najefikasnija primjena, gdje se brzo i lako folija montira na opšavni lim. Zatvarali smo i rastvorena sljemena krova, a slijedi i jedan veliki zabatni zid. Upiti dolaze, informacija se uglavnom širi preporukom zadovoljnih predstavnika stanara i preko Facebook stranice Zaštita krovova Dr. Shrink”, navodi Lisac.

Usporiti gentrifikaciju
Zanimao nas je s druge strane i stav alpinista prema gentrifikaciji središta grada, odnosno postupku ‘pretvaranja’ starijih jeftinih građevina ili naselja u skupe luksuzne građevine. Lisac smatra da je ona u razvoju urbanoga prostora neizbježna, a situacije poput jakih potresa je neminovno ubrzavaju.

“Kada se ona događa prebrzo, to svakako nije dobro i nasilno je prema građanima. Grad i država bi to trebali ublažavati svojim koracima. Isto tako se nadam da volonterska akcija, a i naše djelovanje dalje barem malo olakšava i usporava taj proces”, naglašava Lisac.

Navodi i kako su njegovi kolege s Arhitektonskog fakulteta aktivno angažirani i bore se od samog početka da se zakon donese prema njihovim preporukama za dugoročnu dobrobit i čuvanje identiteta Donjeg grada. “Istovremeno se djeluje i na drugim razinama; drugi tim s fakulteta je odmah nakon potresa počeo raditi na priručniku za protupotresnu obnovu postojećih zgrada, i niti mjesec dana kasnije izlazi prvi dio.

Nakon još dva tjedna drugi dio. To je nevjerojatna agilnost i osjećaj za trenutak, za jednu akademsku zajednicu. Zakon mora biti donesen brzo, no s druge strane posljedice za grad mogu biti dalekosežne i opasne ako ga se ne napravi pametno i kvalitetno, prema savjetima struke”, zaključuje Rene Lisac.