Nakon što je probila sve dosadašnje rokove za dokapitalizaciju Hrvatske poštanske banke, država je dobila nezahvalno ljetno razdoblje da pronađe nove ulagače spremne uložiti pola milijarde kuna.

Razgovori s potencijalnim investitorima su u tijeku, a izgledno je da država 'tipuje' na sigurno računajući na mirovinske fondove i Agrokor koji bi trebali biti dovoljno snažan mamac i za druge ulagače. Da je proces otišao korak dalje ilustrira i činjenica da je za aranžera izdanja dionica odabrana Privredna banka Zagreb, a odabir jednog od najjačih igrača na tom polju trebao bi ulagačima poslati jasnu poruku o ozbiljnosti države da ovaj puta napokon ispoštuje rok regulatora krajem rujna, doznaje Poslovni dnevnik. 

"Mi smo zainteresirani i rado ćemo sudjelovati. No, još je prerano govoriti o iznosima", kratko su poručili iz Agrokora. Ulaganje u HPB bilo bi tom koncernu treći po redu izlet u bankarski biznis. Prvi projekt Kreditne banke Zagreb završio je prodajom Dubravku Grgiću zbog regulatornih ograničenja, a potom je Agrokorova Zvijezda s četiri milijuna kuna podržala je projekt Tesla banke u svjetlu njegovanja dobrih gospodarskih veza sa Srbijom koja je Ivici Todoriću bitno tržište. Iz krugova mirovinskih fondova potvrđuju da i s njihove strane i dalje postoji interes za ulaganje u HPB. "Kontaktirani jesmo, ali još nismo vidjeli ni brojke ni konkretne modalitete kako bi se provelo ulaganje", kažu u jednom mirovinskom fondu. Uz opasku da se za sve velike investicijske priče u Hrvatskoj uvijek računa na financijsku podršku mirovinskih fondova, jedan dobro upućeni sugovornik potvrdio nam je interes za ulaganje, posebno u scenariju da sva četiri fonda ulaze u transakciju.

"Ulaganje nije nemoguće i kod nas interes postoji, no problem je kao i uvijek očekivanja oko cijene. Kad govorimo o iznosu što je svojedobno odbijen Ersteu (905,71 kunu po dionici, op.a.), nemamo razloga ni opravdanja toliko platiti", kaže naš sugovornik. Napominje da su se time mirovinski fondovi i država našli u svojevrsnoj pat poziciji jer zakon ionako ne dopušta dokapitalizaciju po nižoj cijeni od nominalne vrijednosti, što u slučaju HPB-ove dionice znači 1100 kuna. Nakon što je odbila ponudu Erstea da kupi posljednju veliku državnu banku za stotinjak milijuna eura potkraj 2013., država je sebi ostavila obvezu da ispuni regulatorne obveze o visini kapitala koje su u uzlaznoj putanji u kontinuiranom procesu čišćenja portfelja.

Potkraj prošle godine rezervacije i gubitak od 635 milijuna kuna srušili su stopu adekvatnosti banke na 6,6 posto, daleko ispod zakonskog minimuma, a još miljama dalje od HNB-ova zahtjeva da banka ima kapitalni jastuk na 14 posto. Kapitalna rupa zahtijevala je injekciju tešku 802 milijuna kuna, no država je uspjela osigurati tek 250 milijuna kuna konverzijom hibridnih depozita DAB-a i Fonda za razgradnju nuklearnog otpada NE Krško.  Uvjet za konkretnu dokapitalizaciju bilo je i zeleno svjetlo Europske komisije, koje se dugo čekalo. Za njega se u HPB-u mjesecima radilo na programu restrukturiranja, a banka i Ministarstvo financija zaigrali su na prilično riskantnu kartu tražeći od Bruxellesa da dokapitalizaciju tretira kao ulaganje, a ne spašavanje banke koje bi joj donijele kapital, ali i brojna tržišna ograničenja. Potez se isplatio, no uz uvjet Europske komisije da u dokapitalizaciji privatni kapital mora sudjelovati s najmanje 30 posto, odnosno 165 milijuna kuna.

Vlada je potom početkom lipnja lopticu prebacila na Državni ured za upravljenje državnom imovinom (DUUDI) i njegova čelnika Mladena Pejnovića da izađe s imenima. Premda je prije mjesec dana Pejnović javno potvrdio da se razgovori vode s "dvadesetak vodećih domaćih tvrtki", među kojima su mirovinski fondovi, Agrokor i Orbico, u srijedu su u DUUDI-ju bili daleko manje raspoloženi za razgovor te su nas uputili na banku. Iz HPB-a pak poručuju da ne mogu komentirati proces u tijeku.

Iz Vlade ističu kako čine sve što je potrebno da proces bude gotov u zadanom roku. Branko Roglić, vlasnik Orbica, ranije je rekao da je zainteresiran za sudjelovanje u dokapitalizaciji HPB-a, da će deal odvagnuti s obzirom na isplativost i kapital jer je njegova tvrtka u postupku preuzimanja triju distributera u Slovačkoj, Mađarskoj i Poljskoj, no u srijedu nije bio dostupan za komentar. HPB je u prvih pola godine s 17,3 mlrd. kn aktive ostvario 158,6 mil. kuna operativne dobiti, što je porast od dva posto. U odnosu na isto lanjsko razdoblje neto dobit je udvostručena na 82,3 milijuna kuna, što je polugodišnji rekord u povijesti banke, a veća efikasnost poslovanja smanjila je omjer troškova i prihoda na 55,8 posto.