“Odgovor sorti u tim specifičnim uvjetima je drugačiji. Iste sorte se drugačije ponašaju u Tenji, odnosno u Zelini”, rekao je prof. dr. sc. Miroslav Lisjak, Fakultet agrobiotehničkih znanosti Osijek.

“Rezultati su malo kompleksniji, pa je teško izdvojiti, ali ovako od nekih poznatih, Granny Smith se naprimjer pokazala jako dobrom”, kaže Tomislav Vinković, voditelj projekta AppleResist.

Ajdared, kao najzastupljenija sorta u Hrvatskoj, nažalost, nije u vrhu ljestvice otpornosti. Zahtjevat će to ozbiljnu prilagodbu hrvatskih proizvođača.

“Otporne su se pokazale sorte koje su otporne inače i na bolesti. Kao primjerice, topaz i pinova, također i nova sorta baj koja ima crvenkasto meso, vrlo je zanimljiva za tržište. Od nje se može raditi dodana vrijednost, tj. prerada”, rekao je Tvrtko Jelačić, voditelj projekta.

Što mi to jedemo?

Jesensko voće krcato je pesticidima: Objavljeni podaci otkrivaju iz kojih zemalja dolaze najkontaminiranije kruške, jabuke, šljive, grožđe…

Hrvatski voćari skloni su tradiciji. Njihova konkurentnost je, kaže voditelj projekta, na samom dnu.

“Prvo, proizvodimo vrlo male količine po hektaru, naši plodovi nisu adekvatno pripremljeni za hladnjaču, problem je što prizvodimo vrlo malo prve klase po jedini površine, svega 50-ak posto”, tvrdi Jelačić.

Istraživanje će nastaviti i sljedeće 2 godine s edukacijom proizvođača. Od velike pomoći bit će i elaborat koji postaje svojevrsni vodič.

“Prvenstveno namijenjen za proizvođače gdje je svaka sorta koja je bila u pokusu opisana i njena pomološka svojstva, tj. prinosi, tako da će proizvođači zaista moći imati i imaju vrijedne informacije u tom vodiču”, rekao je Vinković.

Jer klimatske promjene ne štede nikoga, pa tako ni hrvatske nasade kraljice voća.