Odgovarajući na pitanje treba li model APN-a u povijest, za koji je bilo dosta kritika o funkcioniranju, prije svega zbog rasta cijene nekretnina, Mihaljinec Knežević iz Udruženja poslovanja nekretninama pri HGK je rekla kako je svaka mjera koja pomaže mladima, prvenstveno da steknu prvu nekretninu, dobrodošla.

“Međutim, APN je bio manjkav iz puno razloga. Bio je dostupan samo kreditno sposobnim građanima, kakvih je pogotovo među mladima i koji prvi puta stupaju na tržište rada vrlo malo. Bio je sezonalna mjera, puštena na tržište u trenutku kad se ono počelo oporavljati i na tržištu s nedovoljnom ponudom. Znači, vi ste dali više sredstava ljudima da kupe stan, a nekretnina je bilo nedovoljno. Bilo je tu još raznih problema, ali u svakom slučaju da, APN je pridonio rastu cijena i u takvom obliku nam je drago da ga više nema” , istaknula je.

Mihaljinec Knežević smatra da bi kod nas najbolje funkcionirao, model najma, iako kod nas ljudi žele posjedovati nekretnine.

potraga za stanom

Građani strahuju od neisplate APN-a: “Ako izgubim tu kaparu, stan, kredit, ja sam svoju priliku propustila”

“No, među mladima se i to mijenja. I kod nas je sve veća i društvena mobilnost i želja za selidbom i ne nužno, da tako kažem, vezivanje kreditom za jednu nekretninu. Općenito govoreći, oni modeli koji se čine najučinkovitijim su kroz najam, dugoročan najam nekretnina, čije cijene nisu pod utjecajem tržišta, nego su na neki način regulirane. U Hrvatskoj smo tek u fazama promišljanja modela koji bi bili adekvatni. O stambenoj politici se tek počelo pričati i čak nam nedostaje dovoljno podataka da bismo je mogli formirati. Donošenje stambene politike je vrlo kompleksan i, u stvari, dugotrajan proces koji mora uzeti u obzir i demografsku situaciju i poreznu politiku i naravno ponudu nekretnina na tržištu” , objasnila je Mihaljinec Knežević.

Uključivanjem države i lokalne samouprave do priuštivih cijena

Na pitanje u kojoj mjeri bi se država i lokalna samouprava trebale uključiti u sve ovo i je li to primarno po pitanju najmova Mihaljinec Knežević smatra da se država može i treba uključiti na razne načine.

” U Hrvatskoj bi se konkretno mogla provesti mjera koja bi pustila određeni broj nekretnina na tržište, a to je aktiviranje državnog stambenog fonda za koji država još uvijek ne zna koliki je točno i koji je vrlo zapušten. No, postoje i razne druge intervencije u poreznu politiku koje bi stimulirale i razvoj nekretnina priuštivih cijena” kaže.

Smatra da je potreban i razvoj infrastrukture na mjestima izvan velikih gradova i turističkih središta gdje bi onda mogli mladi živjeti. Dodala je da je stambeno zbrinjavanje stanovništva primarno odgovornost jedinica lokalne samouprave te da je to tako svugdje drugdje u Europi.

Što se tiče privatnih iznajmljivača, koji se boje da ti takve mjere (povoljan najam mladima) spustile cijenu najmova, Mihaljinec Knežević je uvjeren da do toga sigurno ne bi došlo jer je ponuda jednostavno premala.

” Čak i u onim državama, primarno Austriji i konkretno u Beču, u kojima stambena politika već postoji cijelo stoljeće i na kojima se svake godine puštaju na tržište nekretnine za priuštivi najam, naravno funkcionira još uvijek i tržište jer je potražnje puno, a ponude premalo. Do toga kod nas također sigurno ne bi došlo da postoje na tržištu nekretnine za priuštivi najam” , rekla je.

ukupno osam APN-ovih natječaja

Ušteda samo na papiru? Stručnjaci upozoravaju na veliku zamku APN-ovih kredita

Na kraju je Mihaljinec Knežević prokomentirala rast kamatnih stopa koje je mnoge učinio manje kreditno sposobnima.

” Što se tiče kamatnih stopa, u Hrvatskoj ipak imamo sreću da su one narasle puno manje nego što su u nekim drugim državama u Europi. Naravno, za određeni segment kupaca i taj mali porast je utjecao da postanu oprezniji. Ali zasad, s obzirom na to da ne vidimo više najave daljnjih porasta kamatnih stopa, mislim da to nije presudan faktor koji će utjecati na tržište. Što se tiče cijena, mislim da trebamo više početi govoriti o tome kako povećati ponudu jer s trenutnom situacijom ne vidimo prostora za značajan pad cijena” , istaknula je Mihaljinec Knežević.Istražili smo kako su Europske zemlje riješile problem visokih kvadrata i kako žive mladi u Europi.

Sa 27 godina, skromnim primanjima i nešto ušteđevine Marko Hađur iz Zagreba – prije šest godina odlučio se na kupnju stana. Da nije bilo pomoći APN-a, teško bi uspio.

Mladi u Hrvatskoj o nekretnini mogu samo sanjati

” Tada je to bilo tako da su prva i druga godina bile najpovoljnije. Tijekom svih godina koje su uslijedile, usudit ću se reći – APN je prestao imati smisla. Cijene nekretnine toliko su otišle u nebo da je i ta naknada koju je država davala – bila suluda” , kaže.

A zbog takvih cijena mnogo mladih ljudi i obitelji u Hrvatskoj o nekrentnini može samo sanjati. Mnogi se zbog toga nadaju novim subvencijama, iako se još ne zna kako će izgledati. No, ipak se jedan model sve više spominje a to je bečki. Austrijanci, naime, stanove ne kupuju. Njih 220 000 samo u Beču živi u dugoročnom najmu.

Austrijanci stanove ne kupuju

” Svaki se već sa 17 napunjenih godina može prijaviti za jedan takav društveni stan i može ga dobiti već u razdoblju od oko 2 godine, koliko je vrijeme čekanja na stan, kaže Snježana Herak, dopisnica Večernjeg lista iz Beča.

Grad godišnje izgradi od 5 do 6.000 stanova. Kriterij za dobivanje su i primanja građana. Cijena najma definirana je ugovorom i ne može se mijenjati. Cijene su otprilike oko 330 eura za jednosobni stan, 470 eura za dvosobni, 650 eura za trosobni i 750 eura za četverosobni stan.

zabrinjavajući podaci

Više od 350.000 odraslih Hrvata još uvijek živi s roditeljima

Iz unajmljenog stana ne može vas nitko izbaciti. Stanovi nisu rezevirani samo za socijalne slučajeve.

” Svaki student se može odmah prijaviti da dobije stan i ako mjesečno zaradi honorarno do 1000 eura, ne više. Onda mu grad za najam subvencionira 200 eura” , dodaje Snježana Herak.

I Slovenci dugo žive s roditeljima

Zato s roditeljima dugo, kao i Hrvati – žive najbliži nam susjedi Slovenci. Oni koji dobiju nasljedstvo ili stan od roditelja, mogu živjeti samostalno u svojoj nekretnini, oni koji nisu te sreće oslanjaju se na Stambeni fond i najam. Subvenciju utvrđuje vlada, najviše 85% od neprofitne najamnine.

” Međutim, situacija u Ljubljani nije idealna. Država je već prošle godine dokapitalizirala Stambeni fond sa 25,5 milijuna eura” , kaže Dino Subašić, samostalni novinar iz Slovenije.

Iznio je slučaj dvojice mladih ‘influencera’ koji su tražili kredit od 100.000 eura na 20 godina. Ispostavilo se da bi kao samostalni poduzetnici trebali imati mjesečna primanja oko 7.500 eura. “A sa 100.000 eura vrlo se teško nađe stan” , dodaje Subašić.

Njemačka: Stanovi za iznajmljivanje uz subvenciju

U mnogim njemačkim gradovima postoje stanovi za iznajmljivanje koje dijelom plaća država, ali oni većinom odlaze onima koji nemaju novca za vlastiti stan. Mladi se rijetko odlučuju na kupnju zbog cijena nekretnina koje su iznimno visoke, ali i zbog posla.

” Skloni su selidbi i to je jedan od osnovnih razloga zašto mladi ljudi ne teže kupovini svoje nekretnine i radije iznajmljuju stan. Uz to, loša financijska primanja su jedan od razloga kao i teško dobivanje kredita u bankama. U Njemačkoj danas ljudi nisu sigurni hoće li dočekati mirovinu na mjestu gdje rade” , kaže urednica Fenix Magazina u Njemačkoj Marijana Dokoza.

Ipak, oni koji kredit dobiju moraju imati i malo sreće u pronalasku stana. Prema izračunu vlade, u Njemačkoj nedostaje gotovo 400.000 stanova. Vlada ih je odlučila graditi ove godine, no zbog manjka u proračunu sada su na čekanju. Zato se planira daljnje pooštravanje regulacije najamnina a predlaže se i liberalizacija cijena.

Švedska: Subvencija države, plaćene režije

Mladi Šveđani dobijaju stan u najam uz pomoć države. Jedna od takvih je i Danijela Bautović iz Stockholma. U izajmljenom stanu će ostati sljedeće 4 godine. Opremila ga je sama. Za 34 četvorna metra mjesečno plaća oko 500 eura. U cijenu ulaze troškovi najma, vode i struje.

” Kada napunimo 18 godina, možemo se prijaviti na listu, što sam ja i učinila. Proces je jednostavan, što si dulje na listi čekanja, imaš veće šanse. Da bi ostao na listi i dobio stan, godišnje moraš platiti 15 eura” , kaže Danijela.

Četiri države, četiri modela. Hoće li Hrvatska imati svoj ili će kombinirati modele nekih drugih država, saznat ćemo u ožujku.