Razvoj cloud strategije, primjena otvorenog koda i pitanja kibernetičke sigurnosti glavne su teme EURITAS summita pod nazivom “Ensuring Digital Sovereignty of European Governments” koji će se održati 30. rujna u Bruxellesu.

Podsjetimo, EURITAS je organizacija europskih pružatelja IT usluga u javnom sektoru koja okuplja 11 IT kompanija u većinskom javnom vlasništvu iz osam zemalja. Uz Hrvatsku su to Austrija, Danska, Finska, Italija, Nizozemska, Njemačka i Švicarska.

Hrvatsku će na summitu predstavljati APIS IT (Agencija za podršku informacijskim sustavima i informacijskim tehnologijama) čiji će predsjednik Uprave, ujedno i potpredsjednik EURITAS-a Saša Bilić, sudjelovati u raspravi o digitalnom suverenitetu. Radi se o bliskom području APIS-u s obzirom na to da je riječ o našoj vodećoj državnoj tvrtki za IT rješenja za državnu upravu i lokalnu samoupravu koja sudjeluje u razvoju nacionalne cloud strategije. Kao tvrtka u javnom vlasništvu, APIS IT okrenut je potrebama javne uprave, pa su najveći korisnici Ministarstvo financija, odnosno Porezna i Carinska uprava, Ministarstvo pravosuđa i uprave te Ministarstvo prostornog uređenja, graditeljstva i državne imovine za koje je APIS IT izgradio i održava kompleksne informacijske sustave. S druge strane, u suradnji sa Središnjim državnim uredom za razvoj digitalnog društva APIS surađuje na dva značajna EU projekta – uspostavi Centra dijeljenih usluga (CDU) kao državnog clouda te e-Poslovanju.

Kako je upravo cloud strategija jedna od ključnih tema summita, Saša Bilić dao je u razgovoru za Poslovni dnevnik kratak pregled cloud usluga kod nas i u Europi, ali i konkretno u kompaniji koju vodi.

“Hrvatska je prema podacima Eurostata u korištenju cloud usluga iznad europskog prosjeka, odnosno u gornjoj trećini tablice. To se međutim odnosi na gospodarstvo, dok smo mi kao tehnički partner Središnjem državnom uredu za razvoj digitalnog društva u projektu izgradnje cloud platforme posebno fokusirani na javnu upravu. Tu možemo reći da smo u manje od dvije godine od početka projekta došli do 200 tijela javne uprave koja koriste infrastrukturu i usluge Centra dijeljenih usluga, što je izvrstan pokazatelj opravdanosti projekta kojeg u sklopu EU projekta provodi Središnji državni ured. Naime, planirani pokazatelj uspješnosti koji trebamo ostvariti do kraja 2023. godine, kada projekt službeno završava, je 300 korisnika, što dovoljno govori o interesu i potrebama tijela javne uprave”, pojasnio nam je detaljnije Bilić.

Pitanje od sve većeg značaja

Iz APIS-a također pojašnjavaju zašto je fokus summita upravo na digitalnom suverenitetu. Naime, kako navode, za Europsku uniju to pitanje dobiva sve veći značaj s obzirom na to da je 92 posto podataka iz zapadnog svijeta pohranjeno na serverima u vlasništvu tvrtki izvan EU-a koje ne podliježu europskim zakonima o zaštiti osobnih podatka, dok istodobno među najvećih 20 tehnoloških kompanija nema nijedne iz EU-a.

“Takvo stanje stvari i ovisnost o monopolističkim dobavljačima koji ne podliježu europskim pravilima igre očita je strateška slabost EU-a, na koju su prije nekoliko mjeseci zajedničkim pismom Europskoj komisiji upozorili premijeri Njemačke, Danske, Estonije i Finske. Kontrola nad podacima, ali i hardverom i softverom, istaknuli su, nije samo važno gospodarsko nego i prvorazredno društveno i sigurnosno pitanje. Stoga su lideri četiri zemlje, predvođeni njemačkom kancelarkom Angelom Merkel, pozvali Europsku komisiju na donošenje akcijskog plana temeljenog na novoj digitalnoj politici koja će biti otvorena za suradnju sa svima, ali čiji će osnovni motiv biti digitalna neovisnost i samoodređenje”, ističu iz tvrtke APIS IT. Ovaj domaći IT div, koji svake godine bilježi rast prihoda, osigurao je dva nacionalna podatkovna centra u Zagrebu i Jastrebarskom koji udovoljavaju najstrožim TIER3 standardima sigurnosti i dostupnosti. “Zahvaljujući takvoj razini sigurnosti, možemo biti prvi izbor za pohranu svih IT sustava, aplikacija i podataka pa se, primjerice, podaci o našim građanima neće morati čuvati izvan Hrvatske. Međutim, jednako važan aspekt ove teme jest da kroz izgradnju digitalne neovisnosti osiguravamo i zadržavamo radna mjesta visoke vrijednosti, čime se stvaraju pretpostavke za daljnji razvoj društva u cjelini”, pojašnjava Bilić.

Zajamčena dostupnost podatkovnih centara je 99,98 posto godišnje, raspolažu s više od 1800 četvornih metara namijenjenih smještaju IT opreme, s mogućnošću daljnjeg proširenja, dok je garantirana isporuka 1,6 MW električne energije kroz instalaciju četiri izvora električne energije ukupne snage 7,2 MW. Time su osigurani kapaciteti koji mogu uspješno pratiti rastuće potrebe javne uprave, ali i privatnog sektora u sljedećem srednjoročnom razdoblju. Kako navode iz tvrtke, oba podatkovna centra imaju redundantne izvore napajanja, rashladne sustave i telekomunikacijske mreže, čime svojim korisnicima mogu u svim okolnostima jamčiti neprekidan rad i kontinuitet poslovanja.

“Kroz sve tri komponente – razvoj softvera i nacionalne cloud strategije te posebno kroz osiguranje tehnološki najnaprednijih kapaciteta za pohranu podataka u dva nacionalna podatkovna centra – APIS IT gradi digitalnu neovisnost hrvatske javne uprave, u skladu s ciljevima Vlade i Središnjeg ureda nadležnog za razvoj digitalnog društva”, ističu iz tvrtke. Razgovarali smo s predsjednikom Uprave i o tome kako se – nakon Infobipa druga po veličini i broju zaposlenih (gotovo 500) IT tvrtka u Hrvatskoj – snašla uslijed pandemije, kada su se kao glavne teme nametnule digitalizacija i digitalna transformacija.

Bilić pojašnjava da su neposredno prije izbijanja pandemije uspješno završili dvogodišnji investicijski ciklus unutar kojeg su proveli tehnološku i kadrovsku konsolidaciju.

Osigurali kapacitete

“Time smo osigurali kapacitete za preuzimanje i implementaciju najzahtjevnijih projekata u državnoj upravi, što se pokazalo i u okolnostima pandemije COVID-19 u kojima je APIS IT uz sve redovne poslove za svoje korisnike uspješno proveo i niz prioritetnih mjera koje je donijela Vlada Republike Hrvatske – od gospodarskih, odnosno fiskalnih mjera za ublažavanje posljedica krize do uspostave digitalne platforme za praćenje i suzbijanje zaraznih bolesti te provedbe svih redovnih izbora”, ističe Bilić. Dodaje kako su pandemija i ograničenja koje je zatvaranje donijelo gospodarstvu ili samoizolacija na razini pojedinca pokazali da upravo tehnologija ima ključnu ulogu u funkcioniranju cijelog društva što smo svi vidjeli kroz povećano korištenje digitalnih usluga – od online shoppinga i beskontaktnog plaćanja do rada od kuće i učenja na daljinu

Bilić i smatra kako je pandemija uz navedeno veće korištenje postojećih usluga i rješenja dala snažan impuls ubrzanju digitalizacije, pa je IT industrija u 2020. godini, uz povećan obujam posla, zabilježila i dobre poslovne rezultate.

“Mi u APIS IT-u ćemo i dalje biti usmjereni na podizanje razine digitalne spremnosti javne uprave, prvenstveno kroz niz projekata koje naši ključni korisnici pripremaju kao nove e-usluge za građane i gospodarstvo, ali i osiguranje tehnoloških kapaciteta za smještaj državne IT infrastrukture i podataka javne uprave”, zaključuje predsjednik Uprave Saša Bilić.