Professio Energia u protekle se dvije godine nametnula kao jedna od propulzivnijih domaćih tvrtki u području obnovljivih izvora energije. O tome ponešto govori i podatak da vjetroelektrane u portfelju društva danas opskrbljuju više od 100 tisuća kućanstava u Hrvatskoj čime, tvrde, doprinose godišnjoj uštedi više od 50.000 tona emisija stakleničkih plinova.

Vjetar u leđa razvojnim ambicijama Professio Energia svakako je dobila i odlukom o izlasku na burzu u jesen 2019. Time je u financiranju otvorila vrata značajnim ulaganjima velikih institucionalnih investitora, a upravo su mirovinski fondovi ključni dioničari kompanije.

Dva “mirovinca” bila su i glavni investitori u nedavno provedenoj dokapitalizaciji kojom je temeljni kapital povećan sa 66,2 na 226,6 milijuna kuna, a uz Erste Plave i PBZ CO mirovinske fondove u tom je procesu sudjelovalo i Croatia osiguranje.

No, ako je suditi prema planovima uprave na čelu s direktorom Mariom Klarićem, vezano uz tržište kapitala Professio bi mogao biti i prvi odnosno jedan od prvih izdavatelja tzv. zelenih obveznica u Hrvatskoj.

“Tvrtka ima u planu izdavanje korporativne obveznice koja bi imala sve elemente strukture tzv. green bonda, ističe njezino vodstvo dodajući kako zelene obveznice danas predstavljaju najviši standard investicijskog vrijednosnog papira u području obnovljivih izvora energije i društveno odgovornog investiranja u svijetu.

Takve obveznice, globalno gledano, već neko vrijeme su veoma “in”, u prvom redu zato što su dio priče o dekarbonizaciji i zelenoj tranziciji na kojima se snažno i na razne načine inzistira u okviru politika i strateških ciljeva Europske unije.

Iako u Professiju zasad ne iznose i konkretnije terminske planove, portfelj njegovih ulagačkih projekata u kontekstu razmatranja iskoraka u zelene obveznice svakako predstavlja dobru podlogu.

“Zajedno s našim dioničarima imamo ambiciozne planove za buduća ulaganja i u greenfield projekte gdje trenutno razvijamo oko 200 MW novih projekata vjetroelektrana i solarnih elektrana”, naglašavaju iz uprave tvrtke.

Izvjesno je da će proces zelene energetske tranzicije idućih desetljeća biti izrazito kapitalno intenzivan. “Posljednja strategija energetskog razvoja Hrvatske – do 2030. godine, s pogledom na 2050. godinu – glavno je uporište za ostvarenje vizije niskougljične energije te osigurava prijelaz na novo razdoblje energetske politike kojom se osigurava pristupačna, sigurna i kvalitetna opskrba energijom”, napominju glavni menadžeri zagrebačke kompanije.

Petar Vlaić; Dubravko Štimac/PIXSELL

U smislu financiranja energetske tranzicije, kažu, prvenstveno se očekuje angažman kapitala zainteresiranih tvrtki koje će prepoznati priliku za ulaganje, kao i sredstava financijskih institucija i institucionalnih investitora među kojima su najznačajniji upravo mirovinski fondovi.

Dakako, pritom se podrazumijeva da uz “dekarboniziranje portfelja” i ekološku dimenziju takva ulaganja osiguravaju stabilne prinose. Oni su bili i glavna vodilja investitora koji su sudjelovali u nedavnoj dokapitalizaciji Professia, kao što su za samu kompaniju to bile i dvije akvizicije u vjetroenergetici zaključene na samom kraju prošle godine.

Preuzimanjem poslovnih udjela u projektnoj tvrtki RP Global Danilo dio njezina portfelja postala je vjetroelektrana snage 43,7 MW u Šibensko-kninskoj županiji, dok je kupnjom poslovnih udjela tvrtke Rudine Professio Energia preuzela istoimenu vjetroelektranu snage 34 MW na području Dubrovačko-neretvanske županije.

Računajući te akvizicije Professio Energia sada ima udjele u 5 operativnih vjetroelektrana ukupne instalirane snage 122 MW odnosno ukupne godišnje proizvodnje električne energije veće od 320 GWh. Usporedno s tim, radi se na razvijanju već spomenutih novih projekata vjetro i solarnih elektrana koji će rezultirati s novih dvjestotinjak MW-a snage.

Inače, kad su posrijedi obnovljivi izvori energije, podaci Eurostata kažu da je udjel zelene energije u ukupnoj potrošnji u Hrvatskoj iznad prosjeka EU. Dok je na razini EU udio OIE u bruto konačnoj potrošnji u 2020. iznosio 22 posto, kod nas je on bio na 31 posto.

U strukturi elektrana na OI u sustavu poticanja u 2021., zaključno s litopadom 2021. najveću instaliranu snagu za proizvodnju električne energije iz OI ostvaruju upravo vjetroelektrane. Istodobno, kako se ističe u nedavno objavljenoj sektorskoj analizi Ekonomskog instituta, kod ostvarene proizvodnje električne energije iz OI na vjetroelektrane otpada nepunih 66 posto. Na njih se, pak, odnosilo i najviše poticaja u 2020., gotovo 47 posto odnosno oko 1,28 milijardi kuna.

S obzirom na navedene udjele, najveću instaliranu snagu OIE očekivano imaju južne županije u kojima se nalaze vjetroelektrane: Splitsko-dalmatinska sa 231,75 MW u 46 postrojenja, Šibensko-kninska županija sa 228,54 MW u 35 postrojenja te Zadarska sa 158,56 MW u 34 postrojenja, navodi se u toj analizi.