LNG Hrvatska uz potporu Europske unije (EU) krenula je u realizaciju jednog od najvažnijih investicijskih projekata u Hrvatskoj, gradnju terminala ukapljenog plina na Krku, tešku 630 milijuna eura, ali se, tvrde neki konzultanti, možda poskliznula već u prvom koraku.

Iz konzultantskih redova predbacuje se da savjetnika za izradu studije za LNG terminal ta državna tvrtka provodi mimo procedure predviđene za takve projekte te da time gubi mogućnost za kasnije povlačenje novca EU, na koje se računa u zatvaranju financijske konstrukcije. No, Mladen Antunović, direktor LNG-a Hrvatska, tvrdi kako kritike ne stoje. Natječaj nije otvoren 15, već 40 dana, ističe, s dodatnim produljenjem roka na ukupno 70 dana, te sve u koordinaciji s EU.

Tvrdite da se postupak nabave, kao uvod u strateški važan projekt, provodi transparentno i prema pravilima Bruxellesa?

Tvrdim da je sve obavljeno po proceduri i da se ozbiljno vodi računa o pravilima za povlačenje odobrenih sredstava i, što je važno, prema dogovoru s EK. I prije nego što je donesena odluka o dodjeli sredstava za projekt mi smo s EK razjasnili na koji ćemo način provoditi nabavu za sve što će Unija sufinancirati. To smo čak i pismeno dokumentirali u aplikaciji za sredstva i strogo se držimo onoga što smo usuglasili s Komisijom. Kritike na postupak dolaze iz poslovnih krugova koji žele dobiti posao, što je i razumljivo. No, mi želimo dobiti što više kvalitetnih ponuda i provesti postupak kako je predviđeno s Komisijom.

Interes za posao savjetnika očito je jako velik?

Jako smo zadovoljni brojem tvrtki koje su zatražile i preuzele dokumentaciju, što ohrabruje i za daljnji postupak, jer očekujemo veći broj kvalitetnih ponuda između kojih ćemo odabrati najbolje.

Nije li bilo jednostavnije tako složen posao provesti klasičnom javnom nabavom?

Za ovaj posao LNG Hrvatska provodi nadmetanje kroz otvoreni postupak nabave u kojem svaki zainteresirani gospodarski subjekt može dati ponudu. LNG Hrvatska nije obveznik javne nabave, a toga nas nije oslobodilo Ministarstvo gospodarstva, već to proizilazi iz samog zakona o javnoj nabavi. A da budemo sigurni, od Ministarstva gospodarstva tražili smo tumačenje zakona. Stoga klasični postupak javne nabave nije bilo ni moguće provesti, jer ako niste obveznik, nemate mogućnost ni objaviti natječaj u Narodnim novinama pod poglavljem 'Javna nabava', već samo pod rubrikom 'Nadmetanja' i slično. No, kad smo predavali ponudu, Europska komisija nas je pitala kako ćemo provoditi nabavu i jesmo li obveznici javne nabave. Izvijestili smo ih da nismo obveznici javne nabave ni po hrvatskom zakonu ni po europskim direktivama. To je prihvaćeno i riješeno prije nego što je donesena odluka Komisije o potpori projektu. Inače, odlučili smo savjetnika tražiti javnim pozivom za nadmetanje iako smo mogli ići i u izravne pregovore s nekoliko odabranih tvrtki, što je čest i uobičajen način u ovakvim postupcima. No, upravo zato što smo željeli osigurati visoku transparentnost i pružiti mogućnost svima da se jave, odlučili smo se za ovakav model.

Tvrdite da daljnje sufinanciranje projekta iz sredstava EU nije ugoroženo?

Apsolutno ne.

Jedna od kritika odnosi se na ostavljanje mogućnosti da savjetnik bude i netko tko je radio na energetskim projektima vrednijima od 100 milijuna eura, no ne i na LNG terminalima.

Nismo u startu željeli diskvalificirati tvrtke koje imaju iza sebe kvalitetne energetske projekte, ali nisu radile isključivo projekte LNG terminala. No, pri vrednovanju ponuda više bodova dobit će ponude onih tvrtki koje imaju više iskustva s LNG terminalima.

Zašto je iz natječaja za pravnog i financijskog savjetnika u međuvremenu brisan i angažman za inženjering, nabavu, gradnju i puštanje u pogon terminala?

Razgovarali smo u međuvremenu s EK i zaključili da je najbolje taj segment izdvojiti u poseban natječaj i tražiti savjetnika koji će nam pomoći pripremiti postupak izbora tvrtke koja će graditi terminal. Taj će natječaj ići nešto kasnije, a slijedi i natječaj za projektiranje terminala, oba tijekom ove godine.

Za savjetnika za LNG terminal koristi se dva od pet milijuna eura, koliko je odobrila EU iz fonda CEF. Što će se financirati preostalim iznosom?

EU će sufinancirati 50 posto vrijednosti projekta, što je maksimum po pravilima tog fonda, a mi imamo podršku HEP-a, koji nam je dao pismo namjere da sufinancira preostalih 50 posto. Tako je zatvoreno financiranje projekta praktično sve do građevinske dozvole i zatvaranja financijske konstrukcije. A upravo će zadatak naših poslovno-pravnih-financijskih savjetnika biti da nas savjetuju u postupku zatvaranja cjelokupne financijske konstrukcije. U sklopu ovog ugovora imat ćemo tako riješeno i pitanje ukupnog financiranja. Za razliku od prošlih godina, situacija za nas je sada znano bolja jer su se otvorile nove mogućnosti financiranja, sada imamo cijelu lepezu mogućnosti financiranja LNG terminala. Upravo imamo javni poziv za zakup kapaciteta terminala, koji će omogućiti tvrtkama da unaprijed po poznatim uvjetima zakupe kapacitet. Za njih će to značiti i određene obveze, a koje nama donose određen dio prihoda. To će biti poznato nakon drugog, obvezujućeg kruga.

Kakav interes bilježite u prvom neobvezujućem krugu, otkud dolaze prijave, za koliki kapacitet?

Prvi krug tek je startao i sve do 1. svibnja mogu se podnositi prijave, no interesa ima. Obavili smo razgovore s ključnim potencijalnim kupcima koji su i prije iskazivali interes. Ne mogu izlaziti s detaljima, no riječ je o kupcima iz zemalja srednje i JI Europe, dakle zemalja koje plin nabavljaju iz nekih drugih izvora, a ovo im može biti alternativa, što je uvijek komercijalno zanimljivo. Dobrih signala ima i od tvrtki koje ne samo trguju plinom u regiji, nego i onih koje proizvode LNG i žele osigurati plasman na neka nova tržišta. Nastojim ne biti preoptimističan, treba još pričekati konkretne ponude. No, čak i da njih ne bude dovoljno, to nije i kraj projekta, jer u lepezi imamo još mogućnosti zatvaranja financijske konstrukcije. Tvrtke su o postupku zakupa kapaciteta obaviještene izravno i imaju dovoljno vremena procijeniti koliko bi im kapaciteta bilo potrebno za tržište na koje ciljaju. A samo oni koji se jave na prvom krugu imat će mogućnost sudjelovanja u drugom. Za drugi krug neće biti objavljen natječaj, već ćemo im slati poziv za sklapanje ugovora po uvjetima koje finalno definiramo.

S koliko bi se prodanog kapaciteta mogla zatvoriti financijska konstrukcija?

Na raspolaganju imamo kapacitete od šest milijardi kubika plina koje možemo prodati, no ne bih rekao da imamo granicu do koje moramo prodati. Možemo balansirati, da ukupna svota bude jednaka, pa imati veći volumen prodanih kapaciteta uz manje tarife ili manje prodane kapacitete uz veću tarifu. Ići ćemo s time da tarife budu konkurentne, a razliku koja bi nam trebala za zatvaranje financijske konstrukcije ako ne prodamo dovoljno kapaciteta riješiti sredstvima EU fondova.

Kad ćete krenuti u pronalaženje strateškog partnera?

I to će uslijediti u ovoj godini. Pravni i financijski savjetnici koje tražimo pomoći će nam u pripremi dokumentacije od poslovnog i pravnog modela, poslovnog plana, investicijske studije do analiza rizika, nužne da bismo pridobili ozbiljne financijske i strateške ulagače. To će nam biti druga stepenica u zatvaranju financijske konstrukcije, a ići ćemo s javnim pozivom zainteresiranim ulagačima. Mogu potvrditi da taj interes za ulaganje već osjećamo kroz komunikaciju i pozive.

Odakle je najveći interes?

Nije riječ samo o interesu iz više zemalja ili kontinenata, nego i o interesu više tipova ulagača. Dijelom onih koji se već bave LNG terminalima i dobro poznaju taj biznis te žele diverzificirati portfelj. No, interes iskazuju i tvrtke koje proizvode plin i žele jednom nogom biti i u infrastrukturi terminala te tako ojačati plasman. Treći su tip financijske institucije, fondovi rizičnog kapitala, koji imaju kapital i prepoznaju projekt kao izvor stabilnih prinosa na dulje razdoblje. No, ne tražimo jednog strateškog partnera koji bi preuzeo velik rizik, to može biti više njih, čime bi se smanjio rizik, a postigao cilj zatvaranja financijske konstrukcije i realizirao projekt.

Državu čeka golem posao

Samoj državi još predstoji velik dio posla, ponajprije vlasništvo nad zemljištem. Dokle se stiglo?

I tu, kao i u slučaju financijske konstrukcije, imamo nekoliko mogućnosti rješavanja. Sa stajališta brzine prvo je rješenje zamjena zemljišta, u čemu ulogu pregovarača ima DUUDI, no ostaje i mogućnost postupka izvlaštenja. Krajnji rok za rješavanje tog pitanja jest do izdavanja građevinske dozvole, a to je do polovice 2016., kad bi trebala početi gradnja terminala. Ove godine, dakle, slijedi golem posao, koji mora biti dobro koordiniran.

HEP i Plinacro logistika

Kako se LNG Hrvatska financira, iz čega ostvarujete prihode, kako poslujete?

Tvrtka je pravna forma na koju idu sve dozvole i sva dokumentacija. Financiranje pripremnih aktivnosti do građevinske dozvole, dok se ne krene u realizaciju investicije, riješeno je pomoću HEP-a i EU, a sve aktivnosti koje sada radimo obavljamo i uz pomoć državnih institucija, od Ministarstava gospodarstva ili Ministarstva vanjskih i europskih poslova preko čije diplomatske mreže održavamo kontakt s tržištem, a HEP i Plinacro, koji su sadašnji vlasnici LNG Hrvatska, daju logističku i kadrovsku potporu.