Vlada za ovu godinu projicira pad BDP-a za 9,4 posto, a za 2021. očekuje oporavak po stopi od 6,1 posto.
Vlada na današnjoj sjednici donosi Nacionalni program reformi za 2020. i Programa konvergencije Republike Hrvatske za 2020. i 2021. godinu.
Unutar programa konvergencije projicira se pad BDP-a od 9,4 posto, dok bi u 2021. trebao uslijediti oporavak po stopi od 6,1 posto.
Premijer Andrej Plenković rekao je u uvodu sjednice Vlade da se u dijelu mjera ekonomske politike, Nacionalni program reformi oslanja na postojeća tri cilja, za koja se Vlada opredijelila od početka mandata. To su održivi gospodarski rast i razvoj, povezivanje obrazovanja s tržištem rada i održivost javnih financija.
Temeljna pretpostavka na kojoj se bazira takav scenarij je da će glavni udar na domaće, ali i globalno gospodarstvo biti kratkotrajne naravi.
Očekuje se da će proračun opće države zabilježiti manjak od 6,8 posto BDP-a ili 24,8 milijardi kuna u 2020., a u 2021. godini projicirano je smanjenje manjka proračuna opće države na 2,4 posto BDP-a.
Na temelju kretanja fiskalnog salda proračuna opće države očekuje se da će udio javnog duga u BDP-u u 2020. porasti za 13,5 postotnih bodova u odnosu na 2019. te će iznositi 86,7 posto BDP-a, ponajviše zbog povećanih potreba za zaduživanjem uslijed negativnog fiskalnog učinka uzrokovanog pandemijom koronavirusa.
U 2021., uslijed smanjenja manjka proračuna opće države na 2,4 posto BDP-a i snažnog gospodarskog rasta, očekuje se da će udio javnog duga u BDP-u iznositi 83,2 posto BDP-a, što predstavlja pad za 3,5 postotna boda u odnosu na 2020. godinu.
Predviđa se da će potrošačke cijene u 2020. blago pasti, za 0,3 posto na godišnjoj razini.
Vlada računa da će uvođenje potpore HZZ-a za očuvanje radnih mjesta znatno ublažiti utjecaj šoka na zaposlenost te se na razini cijele 2020. očekuje pad broja zaposlenih od 3,3 posto, dok će prosječna anketna stopa nezaposlenosti u 2020. iznositi 9,5 posto, a 9 posto 2021. godine.
Što se tiče fiskalnih kretanja, direktne proračunske potpore, procjenjuju se na 14,9 milijardi kuna, a uključuju odgodu izravnih poreza i doprinosa, otpis izravnih poreza i doprinosa, odgađanje obveze uplate poreza na dobit po godišnjem obračunu za 2019., potpore za očuvanje radnih mjesta te nabavu medicinske i zaštitne opreme za borbu protiv COVID-19, a procjenjuju se na 14,9 milijardi kuna.
Dodatno je osigurano više od 15 milijardi kuna za što povoljnije kreditiranje poduzetnika kroz programe HBOR-a i HAMAG BICRO-a, a tu je i 17 milijardi kuna moratorija na kredite.
Važna obavijest:
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu Poslovni.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu Poslovni.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.Spasili smo privremeno 500 penzića od koronavirusa, ali tko će sada spasiti 500 tisuća zaposlenih koje ovaj ekonomski kolaps direktno ugrožava? A to je tek početak.
Uključite se u raspravu