Analitičari Raiffeisenbank Austria (RBA) procjenjuju da je u drugom tromjesečju hrvatsko gospodarstvo poraslo za otprilike 2,8 posto u odnosu na isto lanjsko razdoblje, brže nego u prvom kvartalu, što se ponajviše zahvaljuje jačanju potrošnje.

Državni zavod za statistiku (DZS) objavit će u srijedu izvješće o bruto domaćem proizvodu (BDP) u drugom tromjesečju, a analitičari RBA očekuju rast od oko 2,8 posto, što bi bio brži rast u odnosu na 2,5 posto na godišnjoj razini, koliko je iznosio u prvom tromjesečju.

„Visokofrekventni pokazatelji, pri čemu prije svega mislimo na snažnije stope rasta u maloprodaji u drugom tromjesečju te značajan porast dolazaka i noćenja turista sugeriraju kako će potrošnja kućanstava ostati glavni pokretač rasta”, navode analitičari RBA u Tjednom pregledu, objavljenom u ponedjeljak.

Navode i da su njihova očekivanja o snažnijoj stopi rasta u drugom tromjesečju podržana određenim poboljšanjima na tržištu rada, potisnutoj inflaciji, nižim troškovima (re)financiranja, ali i poboljšanim kretanjima u robnoj razmjeni Hrvatske s inozemstvom.

„Izvori rasta, ali i njihova dinamika, ne bi se trebali mijenjati ni narednih tromjesečja pri čemu na razini cijele 2018. očekujemo godišnju realnu stopu rasta BDP-a od 2,3 posto”, ističe se u analizi.

Analitičari RBA smatraju da će osobna potrošnja ostati glavni pokretač rasta, ali s blagim usporavanjem dinamike.

„Još jedna uspješna turistička sezona poduprijet će rast raspoloživog dohotka i izvoza usluga. Nadalje, ulaganja, osobito javna, trebala bi ubrzati s rastom”, navode analitičari RBA.

Smatraju da glavni negativni rizik leži na investicijskoj strani, jer očekivano jačanje javnih investicija ovisi o učinkovitosti povlačenja sredstava iz fondova EU, koja je prošle godine bila relativno slaba.

„Dio problema svakako je ograničen administrativni kapacitet, uzrokovan slabim strateškim planiranjem, niskim provedbenim kapacitetima i organizacijskim nedosljednostima”, navodi se u analizi.

Investicije privatnog sektora podršku nalaze u pozitivnom sentimentu te okruženju niskih kamatnih stopa, što bi se moglo odraziti u nešto snažnijoj kreditnoj aktivnosti tijekom 2018., smatraju analitičari RBA.

Ističu i da kratkoročni izgledi rasta ostaju povoljni, ali da su dugoročni izvori rasta i dalje slabi.

„U usporedbi s prosjekom EU u posljednjih petnaestak godina, hrvatski BDP po glavi stanovnika mjeren paritetom kupovne moći nije se značajno pomaknuo. Štoviše, slika postaje razočaravajuća uspoređujući nas s novim članicama iz srednje i istočne Europe”, ističu analitičari RBA.

Navode i da su razlozi takve dinamike poznati, kao i njihova rješenja, ali da provedba i dalje ostaje nedorečena.

„Za zaustavljanje komparativnog zaostajanja, nužan je dinamičniji rast gospodarstva koji iziskuje i provedbu prijedloga Europske komisije koji se iz godine u godinu ponavljaju. Možda poticaj za promjene donosi novi strateški cilj Hrvatske – namjera ulaska u euro područje, budući da je za navedeno bitna dugoročna održivost politika, te naprednije institucionalno i pravno okruženje, a ne samo normativno ispunjavanje kriterija”, zaključuje se u analizi RBA.