ZAGREB – Zbog marginalizirane uloge sindikata i radničkih vijeća u tvrtkama gdje se njihove odluke ne poštuju, kako tvrde u Savezu samostalnih sindikata Hrvatske (SSSH), taj sindikat traži da se u Izmjene i dopune Zakona o radu unesu odredbe prema kojima bi se radničkim tijelima dodijelila veća moć. Sindikat se zalaže da se iz područja savjetovanja u područje suodlučivanja prebaci donošenje pravilnika o radu, plan zapošljavanja, premještaj i otkaz kao donošenje programa zbrinjavanja viška radnika.
“Dosad su se radnička vijeća mogla protiv tih stvari buniti, ali se njihov glas zanemarivao. Novim prijedlozima, koji su na tragu europskih, želimo to promijeniti”, poručuju u Savezu.

Savjetovanje radnika
Sindikat traži da se utvrdi obveza savjetovanja radnika u slučaju upozorenja za otkaz ugovora o radu, a u područje suodlučivanja uvela bi se praksa veta ili još gore – pobijanja svih odluka na sudu. Tako bi primjerice predstavnici radničkih vijeća mogli zaustaviti procese kao što je uvođenje sustava kontrole nad djelatnicima ili pak sankcioniranje radnika. Savez također predlaže da se smanji minimalni broj radnika u poduzeću potreban za osnivanje radničkog vijeća. Inače, broj članova radničkog vijeća utvrđuje se prema broju radnika zaposlenih kod određenog poslodavca. Na 75 radnika jedan predstavnik; od 76 do 250 radnika tri predstavnika; od 251 do 500 radnika pet predstavnika; od 501 do 750 radnika sedam predstavnika; od 751 do 1000 radnika devet predstavnika. Osim toga, SSSH smatra da je nužno detaljnije i nedvosmisleno definirati institut predstavnika radnika u nadzornim odborima jer praksa govori o mnogim nejasnoćama o pogledu prakse izbora kao i njihova rada. Iako Europska unija ne nameće takve obveze, sindikat ih smatra nužnima.
“Nedvojbeno je da u nadzornim odborima treba biti više predstavnika radnika, a to ne bi trebali biti samo zaposlenici kod tog poslodavca nego stručnjaci-profesionalci iz redova sindikalnih središnjica”, smatra Ana Knežević, v. d. predsjednica SSSH, upozorivši kako je u susjednoj Sloveniji praksa takva da je trećina predstavnika radnika zastupljena u nadzornim odborima, a u Njemačkoj polovica. Dosad je u trgovačkom društvu koje ima nadzorni odbor, a koje je više od 25 posto u državnom vlasništvu ili u većinskom vlasništvu prvog kupca dionica ili udjela iz portfelja Republike Hrvatske koji je stekao dionice ili udjele po cijeni manjoj od 50 posto nominalne vrijednosti, najmanje jedan član nadzornog odbora morao biti predstavnik radnika.

Pobijanje odluka
Prema njihovu prijedlogu, sindikalni povjerenik u funkciji radničkog vijeća može pokrenuti postupak pred sudom i pobijati sve odluke koje su donesene protivno odredbama Zakona o radu o obvezi savjetovanja i suodlučivanja s radničkim vijećem. Bez obzira na uspjeh tužbe, sve sudske troškove snosio bi poslodavac, a sindikalnom povjereniku bio bi zajamčen imunitet. Sindikat se također pokušava izboriti za mogućnost stupanja u štrajk zbog plaće prije isteka roka od 30 dana. Kako u Hrvatskoj udruzi poslodavaca gledaju na ove prijedloge jučer nismo uspjeli doznati službenim putem. Neslužbeno, sindikalni prijedlog izazvao je podsmijeh. Unatoč priznanju da je takva uloga sindikata u Europi uvriježena, naši poslodavci sa širenjem ovlasti radničkih vijeća teško će se složiti, posebice s dijelom koji govori o uvođenju veta na odluke poslodavca.