„U posljednjih par mjeseci mnogi aspekti naših života ubrzano su digitalizirani uslijed pandemije COVID-19 što je s odobravanjem prihvaćeno od strane građana. Virtualno obrazovanje, rad od kuće, telefonski pregledi liječnička, izdavanje e-dozvola, sastanci s poslovnim partnerima pomoću digitalnih platformi realizirani su u izrazito kratkom vremenu. Pravi primjer toga je i naša današnja konferencija.“ rekla je Ruža Tomić Fontana, predsjednica Vijeća upravitelja AmCham-a otvarajući online konferenciju „Digitalna Hrvatska 2030.“ koja se u organizaciji Američke gospodarske komore u Hrvatskoj održala 30. lipnja 2020.

Pandemija nam je pokazala koje su koristi digitalizacije, i ubrzala je implementaciju digitalnih alata, zaključak je prvog panela održanog na temu digitalizacije hrvatskog gospodarstva.

Zdenko Lucić, državni tajnik, Ministarstvo gospodarstva, poduzetništva i obrta rekao je kako je od početka pandemije zabilježeno 150.000 novih korisnika usluga e-građani čemu je pomogla već izgrađena infrastuktura javne uprave. Tako na primjer projekt Start MGPO bilježi 500 novih obrta i trgovačkih društava osnovanih putem te aplikacije od kraja 2019. Naglasio je kako je za daljnju digitalizaciju hrvatskog društva i gospodarstva potrebna suradnja javnog i privatnog sektora. Što se tiče budućnosti digitalizacije u Hrvatskoj, ona je dobra, rekao je Lucić, dodavši kako je Hrvatskoj na raspolaganju više od 20 mlrd eura u narednih 7 godina između ostalog i za financiranje digitalnog gospodarstva.

Ante Rončević, predstavnik Domovinskog pokreta naglasio je kako prilagodba građana i poduzetnika novim i postojećim digitalnim kanalima ovisila o postojećoj infrastukturi koja nije odgovarajuća na cijelom teritoriju RH. Unatoč činjenici da su se pojedinci dobro snašli, pandemija nam je pokazala da država nije spremna na takve procese i to zbog same strukture hrvatskog gospodarstva (60% našeg gospodarstva odnosi se na uslužni sektor) koji se pokazao kao naš najveći kočničar. Neizgrađena infrastruktura, nedovoljno dobro alocirana financijska sredstva i javna uprava najveći su nedostaci postizanja konkurentnosti hrvatskog gopodarstva. Potrebno je napraviti reformu obrazovnog sustava, povećati ulaganja u IiR te uspostaviti veću suradnju između gospodarstva i obrazovnog sustava rekao je Rončević.

Joško Mrndže, Country Manager Adriatics, Google Hrvatska je dodao da nas je COVID-19 pogurao u digitalizaciju, odnosno poduzeća su se preko noći počela digitalizirati i prebacivati svoja poslovanja online. Pretrage za online maloprodaju su rasle 200% na globalnoj razini, došlo je do velikog porasta online edukacija. Napravljen je digitalni iskorak i postalo je jasnije što digitalizacija pruža i koje mogućnosti novih znanja donosi. Ono što je bitno za daljnu digitalizaciju je edukacija na svim razinama (od države, javne uprave i MSP-ova) i prilika koja iz toga proizlaze – preduvjete imamo, a mogućnosti moramo iskoristiti za daljnji rast i razvoj kako bi postali uspješno digitalno društvo. Treba nam prozor u svijet, a digitalija je ta koja nam to nudi, zaključio je Mrndže.

Boris Petrušić, Senior Sales Manager Technology, Oracle Hrvatska – IT sektor se iznimno brzo prilagodio, tvrtke koje su se bile pripremile i bile spremne za udaljeno poslovanje, bilježe i porast produktivnosti. Država treba nastaviti raditi na digitalizaciji procesa na razumljiv i pristupačan način za sve građane i poduzetnike u RH. Ono što je potrebno je digitalizirati sve više servisa, javnu upravu i povećati ulaganja u znanja i kompetencije koja su globalno tražena. Poduzeća mogu i žele usvojiti nove tehnologije jer će im omogućiti brže i jednostavnije poslovanje, dok je uloga države ta da da odgovarajuće zakonske okvire i digitalne servise jednostavne za korištenje za komunikaciju s državnom upravom.

Ivan Hukavec, Territory Account Manager, Cisco Hrvatska – U Hrvatskoj su procesi tromi a rokovi predugi. U nekim slučajevima procesi se mogu svesti na manji vremenski period što će doprinijeti konkuretnosti i države i privatnog sektora. Potrebna je promjena pristupa i to na način da se zauzme proaktivan pristup.

O digitalizaciji javne uprave na drugoj panel raspravi govorili su ministar uprave Ivan Malenica, Marko Rakar, predstavnik Restart koalicije, Zoran Šegić, Oracle Application Sales Executive & Business Development Manager, Oracle Hrvatska te Emil Franjčec, Public and Enterprise Account Manager, Cisco Hrvatska.

Ivan Malenica, ministar uprave – Milijun korisnika usluga e-građanin brojka je koja govori da su građani prepoznali sve što se do sada radilo na digitalizaciji javne uprave, rekao je ministra Malenica navodeći kao dodatan primjer brzu digitalizaciju javne uprave po pitanju projekta e-propusnice i aplikacije Andrija. Namjera nam je nastaviti daljnju digitalizaciju procesa i postupaka javne uprave, odnosno radit ćemo na digitalizaciji internih procesa (poput komunikacije državnih i javnih tijela – centar dijeljenih usluga za bržu i efikasniju komunikaciju) te digitalizaciji prema samim građanima koja je limitirana postupcima koje provode razna državna tijela – potrebna je veća koordiniranost i povezanost svih državnih i javnih tijela, naveo je ministar Malenica dodavši kako će se raditi i na digitalizaciji lokalne samouprave.

Marko Rakar, predstavnik Restart koalicije – digitalizacija je bila kratkog daha i površna, danas smo tamo gdje smo se nalazili prije pojave koronavirusa. Postoji razlika između broja korisnika i aktivnih korisnika servisa e-građani, državni ICT je fragmentiran na nekoliko vertikala što otežava stvarnu implementaciju dogovorenog. Postojeći sustavi javne uprave ne poznaju pojam „korisničkog iskustva“, teško se koriste i nelogični su. Jedna od točaka za koju se zalažemo je omogućiti ljudima da sustavom elektonskih peticija nametnu određene teme za razgovor Vladi, Saboru, lokalnoj samoupravi i sl. U digitalizaciji javne uprave trebamo se ugledati na najbolje, zaključio je Rakar.

Zoran Šegić, Oracle Application Sales Executive & Business Development Manager, Oracle Hrvatska – rizik od povratka na staro u privatnom sektoru je zanemariv. Javni sektor zaostaje po pitanju digitalizacije u usporedbi s privatnim sektorom i za većinom zemalja JIE, unatoč činjenici da se sve više pažnje posvećuje važnosti digitalizacije od stane javnog sektora. Nedostatak kontinuiteta jedan je od razloga sve većoj disproporciji javnog i privatnog sektora po pitanju digitalizacije; pomanjkanje fleksibilnosti odnosno prilagodbe oko strateških i reformskih projekata; nedostatak kvalificiranog kadra u javnoj upravi te postojećih primanja. Nužan je konsensus ključnih prioriteta i reformi koji će nas dovesti do efikasne i troškovno održive države. Kao najbitnije projekte za digitalizaciju javne uprave Šegić je naveo projekt kvalitete, projekt kompetencija, projekt jedinstvenog upravnog mjesta, projekt ljudskih resursa u državnoj upravi, zajedno sa projektom e-zdravstva i digitalizacije pravosuđa.

Emil Franjčec, Public and Enterprise Account Manager, Cisco Hrvatska – u segmetnu pokrivenosti širokopojanim internetom zona koje nisu komercijalno interesantne te infrastrukture mreža značajan je prostor za napredak. U nekim segmentima digitalnih servisa, RH je u top 10 zemalja po pitanju mobilnog bankarstva i e-trgovine. Sličan primjer trebale bi slijediti i javne usluge. U zemljama JIE brže se stvari odvijaju. Međutim Hrvatska ima priliku priključiti se tehnologijama nove generacije, ne treba kretati iz početka. Hrvatska treba biti puno brža, krenuti s novim stvarima koje će biti aktualne za 3-4 godine, a ne raditi nešto što je na zapadu napravljeno prije 5 godina.

Na događanju je sudjelovalo više od 100 uvaženih predstavnika institucija i poslovne zajednice.