Naglasak današnje AmCham-ove konferencije bio je na održivom financiranju zdravstva, praćenju ishoda liječenja, reformi EU zakonodavstva o lijekovima te objedinjenoj javnoj nabavi u zdravstvu. Poseban fokus stavljen je na digitalizaciju, odnosno kako podaci i nove tehnologije mogu utjecati na kvalitetniju i pouzdaniju zdravstvenu uslugu za pacijente.

AmCham podupire reforme koje se provode u području zdravstva te konstruktivno predlaže mjere koje za cilj imaju stabilnost i kvalitetu zdravstvenog sustava. Zdravstveni sustavi koji teže kvaliteti i troškovnoj učinkovitosti usmjereni su na kvalitetu ishoda liječenja pacijenata. „AmCham pozdravlja napore Ministarstva zdravstva za pokretanje procesa praćenja ishoda liječenja, ali i ukazuje na važnost praćenja cijelog puta bolesnika od sumnje na bolest do kraja liječenja, važnost formiranja centara izvrsnosti za pojedine bolesti, edukaciju opće populacije o prevenciji“, rekla je Andrea Doko Jelušić, izvršna direktorica AmCham Hrvatska. 

Rina Musić, predsjednica Vijeća upravitelja AmCham-a istaknula je rezultate istraživanja kompanije IQVIA iz 2021. godine koji su pokazali da unatoč nekim lijepim primjerima, Hrvatska nema dovoljno razvijena digitalna zdravstvena rješenja – ocjena razvijenosti bila je manja od 2 na skali od 5, dok su najviše razine digitalne zrelosti u zdravstvu dostigle Estonija, Engleska, Švedska i Danska. „Mjerenje ishoda i upotreba podataka ključni su za uspješnu digitalnu transformaciju zdravstva u Hrvatskoj“, rekla je Rina Musić, predsjednica Vijeća upravitelja AmCham-a.

U uvodnom dijelu konferencije, Ana Gongola, članica Uprave Sandoz-a predstavila je prilike koje donose generički i bioslični lijekovi, naglasivši da je dostupnost generičkih lijekova ključna za održivost zdravstvenog sustava jer za samo 8% udjela u budžetu osigurava 68% terapija, a prošle je godine osigurano 91 milijun kutija lijekova za hrvatske pacijente uz uštede od 30 milijuna EUR u posljednje dvije godine.

Sandra Velasco, direktorica za regiju Adriatic kompanije Novartis, predstavila je mogućnosti Međunarodnog centra izvrsnosti unutar kliničkog bolničkog centra, koji bi otvorio prilike za medicinu budućnosti koja uključuje personalizirane pristupe, stanične i genske terapije, imunoterapije i razvoj radiofarmaceutika kao čitavog novog koncepta liječenja u onkologiji. Istaknula je da je Hrvatska, kao regionalni lider u Centrima izvrsnosti, ostvarila značajan napredak u zadnjih deset godina, a za rješenja koja tek dolaze nužno je pravovremeno planiranje resursa.

O vrijednosti podataka u onkologiji govorio je Mark J. Davis, generalni direktor Roche-a. Na konferenciji se još jednom moglo čuti kako je procijenjena učestalost karcinoma u Hrvatskoj blizu prosjeka EU, ali bilježimo drugu najveću smrtnost od karcinoma među zemljama EU, osobito raka pluća i debelog crijeva. Uspostava hrvatske onkološke baze podataka jedan je od ključnih dijelova koji će omogućiti smislene uvide u podatke o zdravstvenoj skrbi osmišljene za poboljšanje skrbi za pacijente.

Na panel raspravi “Hrvatska na putu izvrsnosti zdravstvene skrbi” sudjelovali su Martina Bogut Barić, glavna savjetnica ministra zdravstva; Sandra Velasco, direktorica za regiju Adriatic, Novartis; Antonia Filipović, Head of Employee Benefits, Assistant Vice President, Marsh McLennan Hrvatska; Ivan Bumber, Policy & Public Affairs Lead Adriatic, Pfizer te Nikolina Škaron, Government Affairs & Market Access Manager, AstraZeneca. Hrvatska kontinuiranim reformama nastoji odgovoriti na izazove dostupnosti i održivosti zdravstvenog sustava, reformirati primarnu zdravstvenu zaštitu, osigurati opskrbu lijekova te unaprijediti ishode liječenja.

Na drugoj panel raspravi „Zdravstvo vođeno podacima i tehnologijom sudjelovali su doc. dr. sc. Tomislav Sokol, zastupnik u Europskom parlamentu; Jelena Curać, pomoćnica ravnatelja za informacijske tehnologije, HZZO; Boris Lukovnjak, Patient Journey Partner Lead, Roche; Mirela Horvat Kiš, Policy and Communication Lead Croatia, MSD te Dunja Maronić Filaković, Market Access Lead Adriatic, Abbvie. Sudionici su se usuglasili kako upravo kroz strukturirano korištenje podataka mogu biti ostvareni značajni napreci u zdravstvu, od kojih bi korist imali i pacijenti i zdravstveni djelatnici, ali i država kroz optimizaciju funkcioniranja sustava.