Agrokor Energija tvrtka je kćer najveće hrvatske kompanije posvećena razvoju energetskih objekata.

Razvojem bioplinskih postrojenja Agrokor Energija apsolutni je lider na nacionalnoj, ali regionalnoj razini u energetskoj oporabi otpada i nusproizvoda nastalih poljoprivrednom proizvodnjom. O investicijama i mogućnostima te tehnologija govori direktor Agrokor Energije Herman Seidl. 

Možete li opisati Agrokorovu strategiju gospodarenja poljoprivrednim otpadom i nusproizvodima?
Naša strategija je realizirati nekoliko ciljeva odjednom. Inauguriramo ekološki aspekt te prijateljski pristup prema okolišu budući da sve količine životinjskog gnoja koji nastaje na našim farmama pretvaramo u sirovine za proizvodnju bioplina pri čemu smanjujemo emisije plinova prisutnih u životinjskom gnoju radi toga što se proizvodnja bioplina vrši u hermetiziranim prostorima. S druge strane, postižemo dugoročnost i održivost proizvodnje.

Koji faktori utječu na uspjeh ulaganja u bioplinska postrojenja poput onih u koja ulaže Agrokor?
Realizacija ide slijedećim slijedom. Prvo analiziramo sva mjesta nastajanja poljoprivrednih otpada, nusproizvoda iz industrijskih prerađivačkih kapaciteta, obradive površine za proizvodnju energetskih biljaka sa aspekta osiguranja dovoljnih količina. Zatim analiziramo logističke troškove potrebne da sirovine dovezemo na lokaciju bioplinskog postrojenja, te odredimo lokaciju bioplinskog postrojenja uz neku od postojećih farmi budući da farma osigurava osnovnu sirovinu po najnižem transportnom trošku. Drugi element za odabir lokacije je dovoljna količina obradivog zemljišta na kojem možemo aplicirati digestat kao kvalitetno organsko gnojivo. Osnovni faktori koji utječu na uspjeh ulaganja su kristalno jasna ideja investitora o kontinuiranom osiguravanju dovoljnih količina troškovno i energetski prihvatljivih sirovina. Bitno je osigurati adekvatnu tehnologiju, te pravilno upravljati nusproizvodima iz proizvodnje bioplina (otpadna toplina,organsko gnojivo) u cilju maksimiziranja i komercijalizacije pozitivnih efekata što znači da korištenjem otpadne toplinske energije smanjujemo potrošnju fosilnih goriva dok apliciranjem digestata na obradive površine smanjujemo potrošnju mineralnih gnojiva, povećavamo pH vrijednost zemljišta, stvaramo osnove za obnovu humusa i zatvaramo kružni ciklus makro- i mikro- hranjiva. Na kraju, bitno je imati educirano i motivirano osoblje. 

Koliki je planirani rok povrata investicije?
U hrvatskim uvjetima ukupna vrijednost investicije ("turn key") u bioplinsko postrojenje instalirane snage 1 MW električne snage ne smije biti više od 4-4,5 milijuna eura. U ovo je uključeno zemljište za izgradnju bioplinskog postrojenja, projekti i elaborati, bioplinsko postrojenje, sva elektro i strojarska oprema, skladišta za prihvat tekućih i čvrstih sirovina, konačno skladište digestata,oprema za korištenje otpadne toplinske energije. Planirani rok povrata investicije je 6-7 godina.

Osnova proizvodnje bioplina u Agrokorovim postrojenjima je životinjsko gnojivo, no korisiti se i udjel kukurzne silaže. Postoji li mogućnost poptune eliminacije tih sirovina iz proizvodnog procesa?
Naše prvo bioplinsko postrojenje snage 1 MW je 2013.godine koristilo cca 7 % kukuruzne silaže u ukupnom miksu svih sirovina na godišnjoj osnovi. To je hvale vrijedan rezultat, ali želimo snižavati taj postotak. To znači da aktivno provodimo različite vrste istraživanja u industrijskom mjerilu analizirajući različite vrste alternativnih sirovina (druge energetske biljke, otpad iz maloprodaje i veleprodaje, proizvodi sa isteklim rokom trajanja, frakcija organskog otpada iz komunalnog otpada) te očekujem da ćemo za par godina proizvoditi bioplin bez korištenja kukuruzne silaže.

Kako ocjenjujete trenutni regulatorni okvir za ovakve vrste investicija?
Regulatorni okvir je sve bolji i životniji. Nadam se da će zakonodavac uvesti bonifikaciju za ona bioplinska postrojenja koja smanjuju potršnju kukuruzne silaže,a povećavaju potrošnju raznih vrsta gnoja i frakcija organskog otpada iz komunalnog otpada.

Vidite li u budućnosti mogućnost da to znanje i iskustvo monetizirate kroz rad za vanjske naručitelje? 
Apsolutno. Već sada dizajniramo bioplinska postrojenja koja se po performansama mogu nositi sa bilo kojim europskim proizvođačem. Započeli smo preliminarne razgovore oko našeg učestvovanja u izgradnji bioplinskih postrojenja na u Njemačkoj, a ističem da je to zemlja sa najvećim brojem operativnih bioplinskih postrojenja, ima ih više od 8 tisuća.

Koliki su, po Vama, mogući potencijali instalirane snage na nacionalnoj razini?
Procjenjujem da Hrvatska ima potencijal za realizaciju i cca 100 megavat električne snage u bioplinskim postrojenjima. Možda i više ako dođe do okrupnjavanja u sektoru stočarstva i ako se neobrađene površine počnu koristiti za uzgoj energetskih biljaka. Dodana vrijednost bioplinskih elektrana je da doprinose stabilnosti hrvatskog elektroenergetskog sustava budući su projektirane da rade sa min 8.000 radnih sati što je skoro identično nekim tradicionalnim elektranama, primjerice hidroelektranama. A benefit društvenoj zajednici jest da su bioplinske elektrane CO2 neutralne.

Koji su, po Vama, minimalne isplative snage ovog tipa bioplinskih postrojenja i koliki treba biti kapacitet farmi na kojima će biti instalirana?
U hrvatskim okvirima i sa uobičajenim kamatnim stopama to su gsva postrojenja do 2 megavata električne instalirane snage. Nemaju svi poduzetnici sirovinsku osnovu dostatnu za sve kapacitete pa se postrojenja trebaju graditi sa instaliranom snagom sukladno osiguranim sirovinama – za male farme idealna snaga iznosi 0.3 megavata, a za veće poduzetnike smatram da su isplativija bioplinska postrojenja od 1 i 2 megavata. Minimalna farma bi trebala imati od 2.000 pa na više kom svinjskih tovljenika u turnusu ili 300/400 komada mliječnih krava ili tovne junadi.

Potencijali

Zasad je Agrokor ovu vrstu proizvodnje vezao za otpad i nusproizvod stočarske djelatnosti. Postoji li mogućnost gradnje sličnih postrojenja i vezano na neke druge djelatnosti iz portfelja (vinarstvo, maslinarstvo, uzgoj povrća, sojara…)?

Mi smo laboratoriski ispitali i detaljno analizirali sve navedene materijale i već ih ove godine planiramo koristiti kao sirovinu na našim bioplinskim postrojenjima.