Vlada u svakom trenutku može smijeniti svog izvanrednog povjerenika u Agrokoru, brojne ugovorne klauzule su uobičajene prilikom financiranja kakvo je bilo posrijedi u slučaju Agrokora, a alternativa ugovorenom kreditu – ne računajući scenarij otvaranja stečaja sastavnica koncerna i nekontroliranog urušavanja koncerna s domino efektom na niz domaćih kompanija – bila je financiranje po drugoj ponudi koju je izvanredna uprava imala, a ta je bila uz kamatu između 15 i 20 posto.

To su, najkraće, činjenice koje je izvanredna uprava Agrokora na čelu s Antom Ramljakom jučer iznijela kao odgovor na prašinu i prozivke koje je podigla objava dijelova ugovora o financiranju prema 'roll up' modelu (ugovora o najstarijem kreditu) u iznosu od ukupno 1,06 milijardi eura. Podsjetimo, to uključuje refinanciranje 'starog' duga po kreditima/obveznicama (480 mil. eura) i 50 mil. eura po 'starim' tražbinama dobavljača, te isto toliko svježe likvidnosti (od kreditora) odnosno vrijednosti robnih isporuka (dobavljača). Dok se na jednoj strani usijavala atmosfera u Saboru, Ramljak je podsjetio na okvir u kojemu se dogovaralo financiranje, a pojasnio je i elemente tog financiranja koji su predmetom polemika te otkrio i neke dosad nepoznate podatke.

Vrijeme kad je žurno trebalo osigurati novu financijsku injekciju poklopilo s raspadom vladajuće koalicije, zbog čega su mnogi tada sumnjali hoće li se uopće u takvim uvjetima političke neizvjesnosti uspjeti osigurati dodatna likvidnost nužna za stabilizaciju poslovanja, bez čega je scenarij bio stečaj sa svim multiplikativnim efektima za nemali dio domaćih kompanija. "U tim uvjetima mi smo razgovarali s 30-ak financijskih institucija. S 11 njih ušlo se u konkretnije razgovore te smo potpisali i NDA (non-disclosure agreement, tj. sporazum o povjerljivosti pregovaranja, op. a). No, tada im se praktično nije imalo što pokazati; ni bilance i ni pouzdane brojke", ističe Ramljak. Uz Knighthead i Zabu koji su pokazali spremnost da jamče realizaciju kredita (upisom cijelog iznosa, koji se potom preraspoređuje) ponudu za pokroviteljstvo (underwriting) dao je još konzorcij pod nazivom Marco Polo, koji je nudio iznos od 400 milijuna eura uz kamatu u rasponu 15-20 posto, uz zahtjev za zalog Jamnice, i to očišćene od tereta jamstava, otkrio je povjerenik, dodajući kako su taj konzorcij činila četiri fonda: Attestar Capital LLP, Baupost Group International, Syrius Capital Partners te York Capital Management.

Činjenica je da je za operativno poslovanje Agrokoru bilo potrebno manje od 480 milijuna eura dodatne likvidnosti, no prilikom ugovaranja kredita to je očito bilo dio kompromisa. Što se, pak, tiče ugovornih klauzula vezanih uz promjene okolnosti, i Alastair Beveridge iz savjetničke kuće Alix Partners i Tin Dolički iz pravničkog savjetničkog tima kaže kako je temeljno pitanje jesu li te klauzule pravilo ili iznimka. "Odgovor na nj je "da", one su pravilo, i to ne samo za kompanije u situaciji u kojoj je (bio) Agrokor, već i za solventne kompanije. Nadalje, još su jednom ponovili da Vlada može smijeniti povjerenika i da s tim povezane klauzule ne impliciraju da u tom slučaju cijeli kredit dospijeva na naplatu. No, određene klauzule koje se referiraju na promijenjene okolnosti, a za koje se može dokazati da utječu na rizike vjerovnika, predviđaju da se u tom slučaju promijeni kamatna stopa, koja se u hipotetskom scenariju može porasti na deset posto.

Dolički se, usto, referirao i na medijske prozivke vezane uz status imatelja obveznica, u prvom redu fonda Knighthead. Agrokor je izdavatelj obveznica, a prilikom refinanciranja odnosno iskupa izdavatelj plaća 100, neovisno o tome je li imatelj obveznice u tom trenutku istu i stekao po sto ili po nula. Konačno, Ramljak je apostrofirao i kako se osim s predstavnicima Knightheada, jednako tako susreo i s predstavnicima Sberbanke te brojnih drugih banaka. Sberbank je, kaže, imao otvorena vrata za roll up. Koji su motivi njegovih postupaka u proteklih pola godine, veliki je upitnik, zaključio je Ramljak. Nažalost, u sjeni tih pitanja jučer su ostala pitanja plana nagodbe i isplata dobavljača. Od ukupno 912 milijuna eura njihovih tražbina, bez financijskih mjenica, dosad im je plaćeno 283 milijuna eura.

Natpisi Jutarnjeg lista da Vlada ne može smijeniti izvanrednog povjerenika Antu Ramljaka bez pristanka američkih fondova izazvali su reakciju najvećih dobavljača koji su jučer održali konferenciju za novinare u HGK. Podsjetili su na realno stanje, odnosno da nije bilo Lexa Agrokor, tvrde da bi nastao slom i gospodarstvo bilo na koljenima, a te poruke su došle od Marice Vidakovi (Kraš), Ivana Pucara (Podravka), Ivana Mišetića (Atlantic Grupa), Zlatka Marića (Sokol Marić) i Hrvoja Filipovića (Granolio) te Ivana Škorića, potpredsjednika HGK.

S druge strane, otvorena su pitanja o tome koja je težina ove odredbe te kakav je značaj odredbe kojom se predviđa primjena britanskog prava ako dođe do raskida ugovora, za koja naši sugovornici pravnici i financijaši iznose viđenje po kojem nikakve dvojbe načelno ne postoje. Tako i predsjednik Udruge korporativnih pravnika Grada Zagreba Miljenko Giunio ukazuje na širi kontekst. ·"Nije riječ ni o tipičnoj situaciji, ni o tipičnom ugovoru. Ako partner uskače nekome tko tone te kaže da će mu pomoći pod određenim uvjetima, onda je to razumljivo s pozicije onog tko te uvjete postavlja.

Na drugoj strani je odluka 'uzmi ili ostavi', ako imaš nešto bolje. Drugim riječima kreditori traže povjerenje u određeno stanje i ljude koji vode u konkretnom slučaju izvanrednu upravu", kaže Giunio dodajući da se uvijek može i iza najboljeg ugovora svašta kriti, ali kod nas se po njemu previše bacaju klipovi, a premalo je fokusiranosti da uspije restrukturiranje koncerna. ·"Može se čak reći da svakodnevno postoji politikantska destrukcija koja skreće pozornost i koncentraciju s bitne stvari, a to je da ponovimo ono u čemu je uspio Enrico Bondi koji je u roku od 2 godine vratio Parmalat na burzu. No, on se nije susretao s podmetanjima kojima bi se ometalo provođenje strateškog plana", zaključuje Giunio. "Pravo je pravo i u osnovi se sva prava baziraju na općeprihvaćenim principima.

Uobičajeno je i to da jača strana diktira odredbe kao što su primjena određenog prava i nadležnost određenog suda. Ponekad se neko pravo bira zato što je neka ugovorna konstrukcija bliža tome pravu, ili što pravo neke zemlje ne poznaje sve institute", objašnjava Giunio. Prema mišljenju odvjetnika Miće Ljubenka u pogledu uvjeta pod kojima kreditor ugovora kreditiranje čini se da je riječ o potpuno zakonitim stvarima određenih karakterom komercijalnih uvjeta poslovanja koji su uobičajeni kod subjekata u predstečaju ili stečaju. "Čak i odredba da se povjerenika ne može smijeniti bez suglasnosti vjerovnika, iako je to na prvi pogled suprotno zakonu, može se zaključiti da je nespretna odredba jer i u hipotetskoj situaciji ne može ugovor derogirati zakon.

Razgovaramo o hipotetskom problemu jer nitko od vjerovnika nije niti rekao da imamo razloga smjenjivati povjerenika, štoviše ovo uznemirava i vjerovnike koji smjenu niti ne traže", decidiran je Ljubenko. To uopće nije realan problem, viđenje je i više sugovornika iz bankarskih krugova. Koji je cilj osim opstruiranja procesa ili politiziranja, budući da se i kreditori, kako tvrde, žele štititi od nepredvidljivih okolnosti, ali i političkog utjecaja koji bi značajno narušio kvalitetu restrukturiranja, mišljenje je jednog od njih. Također rizici tvrde da postoje i kod promjene vlasništva, a kreditor zbraja "koliki je rizik i sukladno tome i ugovara takve klauzule". "Naši financijski i pravni stručnjaci koji svoje iskustvo crpe iz restrukturiranja posrnulih gospodarskih subjekata u sklopu cijele mreže smatraju da se sporna odredba može podvesti pod standardnu bankarsku proceduru.

Radi se o dodatnim osiguračima koji se redovito prakticiraju kod složenijih i većih transakcija. Time se preveniraju loše opcije, primjerice nastupanje rizika koji realno prijeti slijedom naknadnih promjena upravljačkih ili vlasničkih struktura, što je tipično za svaki proces restrukturiranja. Naime, u takvim uvjetima može doći i do promjene smjera u odnosu na ugovoreno, pa kreditori tada na raspolaganju imaju zadržano pravo promjene ugovora i uvjeta financiranja. Tada te odredbe služe i kao dodatni instrument osiguranja, a u svemu je težište na povjerenju", navodi naš sugovornik-bankar koji nije želio da ga imenujemo, dodajući i da se otvara pitanje je li Ramljak o tome obavijestio Vladu jer "zdrav razum kaže da prvo njoj odgovara jer ga je ona imenovala".