Sinan Alispahić, pomoćnik glavnog tajnika i rukovoditelj sektora za vozače Hrvatskog autokluba, tvrdi da su optužbe koje je Vladimir Bitanga, predsjednik HUP-ove Udruge poslodavaca autoškola, nedavno izrekao u intervjuu Poslovnom dnevniku netočne i tendenciozne. HAK, tvrdi Alispahić, nema svojih autoškola niti protežira one u vlasništvu autoklubova. Također tvrdi da većina autoškola može normalno poslovati, a u problemu su samo one koje se nisu pripremile za manji broj kandidata i više standarde.

Vladimir Bitanga optužuje HAK optužujući vas da protežirate autoškole u vlasništvu autoklubova i da ste u sukobu interesa. Upozorava i na loš položaj, kako ih on naziva, privatnih autoškola koje se gase ili otpuštaju zaposlenike?
To samo pokazuje koliko gospodin Bitanga ne poznaje stanje. Većina autoškola podržava transparentan i organiziran sustav, dok jedan mali broj, koje su članice udruge autoškola pri HUP-u, imaju različito mišljenje. Uvažavamo to, ali moramo upozoriti na netočne tvrdnje.

Ljudi rade i žive od tog posla, kako onda ne poznaju stanje?
Činjenice kažu da su od 381 autoškole samo 32 autoškole, odnosno 8,4 posto, povezane s HAK-om. One su već desetljećima organizirane u autoklubovima s potpuno istim statusom kao ostale autoškole te pravno i poslovno nemaju veze s HAK-om. Gospodin Bitanga krivo informira javnost krijući se iza ugleda i statusa HUP-a, proziva sve autoškole da posluju netransparentno i da većina opstaje samo zbog inertnosti državnih institucija. To je potpuna neistina. Nekad je njegova autoškola bila najveća u Zagrebu, a danas u dvije podružnice ima tek devet zaposlenih.

Imate li podatke kako posluju autoškole?
Nismo zaduženi to pratiti, ali smo zainteresirani jer je to opći interes. Imamo manji broj kandidata, prije svega zbog demografije i zato što sada polaže generacija rođena od 1990. do 1992. godine kada je bio bitno smanjen natalitet. Broj kandidata je manji i zbog priprema za državnu maturu koja im je prioritet, dok ekonomska kriza također ima utjecaja.

Koliko je smanjen broj polaznika autoškola u 2009. godini?
Naše analize pokazuju da je 2009. godine bilo 25 posto manje kandidata nego prethodne godine. To se odražava na sve autoškole, ali u najnepovoljnijoj situaciji su autoškole koje nemaju vlastiti prostor i vozila nego ih unajmljuju. U sličnoj je situaciji i autoškola gospodina Bitange. Početkom devedesetih u Hrvatskoj je bilo 128 autoškola, da bi ih 2004. bilo gotovo 600. U tom je razdoblju sustav bio lišen svake kontrole i standarda, no stanje se počelo popravljati 2004. godine kad je ova djelatnost prešla u ingerenciju MUP-a. Standardi su podignuti na višu razinu, primijenjena je nova tehnologija, a rezultat je bio viša razina kvalitete. Nama nije cilj ugasiti ijednu autoškolu, nego povećati kvalitetu u interesu kandidata, što se odražava na smanjenje broja stradalih u prometu.

Kako možete znati da je to baš zbog rada autoškola? Možda je to, recimo, zbog obveze upaljenih svjetala.
Statistički je to jasno, edukacija ima jedan od značajnih utjecaja, uz doprinos i utjecaj i drugih mjera i aktivnosti koje provode sve nadležne institucije.

Kako je tada moglo poslovati tih 600 autoškola?
Poslovanje je počivalo na načelima nelojalne konkurencije, s dampinškim cijenama. Instruktori vožnje su tada primali od osam do deset kuna po satu i sve se svodilo na brzo bogaćenje, dok je kvaliteta bila zapostavljena. Naravno da je takav sustav pogodovao nekim osobama, pa tako i autoškoli Europa gospodina Bitange.

On zapravo HAK optužuje da ste nelojalna konkurencija jer nadzirete rad autoškola, a istodobno autoklubovi imaju vlastite autoškole?
HAK ni u kojem slučaju ne može biti nelojalna konkurencija autoškolama, mi se ne bavimo osposobljavanjem i nemamo svoje autoškole. One što su u vlasništvu autoklubova imaju bogatu tradiciju jer su prije devedesetih bile većinski centri za osposobljavanje kandidata, imaju vlastite prostore, sustavno se bave preventivom i radom s djecom. No i njihov se broj smanjio.

Vladimir Bitanga nije zadovoljan sa zakonskim rješenjima. Jeste li vi?
Mi smo zadovoljni s propisima, ali smo otvoreni za razgovor o svim pitanjima jer pretpostavljamo da se neke autoškole suočavaju s teškoćama. Zasad ne vidimo potrebu, bez obzira na recesiju, ukidati odredbe o starosti vozila. Za sve profesionalne kategorije prosjek starosti vozila je 7,8 godina i većina autoškola koje se ovim bave u toj su granici. Snižavati standarde bio bi korak unatrag, a ni većina autoškola to ne želi, no bilo bi potrebno čuti mišljenje svih autoškola jer su mnoge investirale u nova vozila i u tome vide svoju komparativnu prednost.

Vidim da ste pratili pad i rast nataliteta, pa onda vjerojatno znate kad će ponovno rasti broj polaznika autoškola?
Pretpostavka je da će se u trećem tromjesečju povećati broj kandidata jer će završiti državna matura. No vjerojatno ih neće biti onaj broj kao u 2008. godini.

Zakinuti korisnici

Zašto pravilima štitite samo autoškole pa određujete minimalnu cijenu nastavnog sata, a ne štitite korisnike koji tako u mjestima bez konkurencije plaćaju gotovo dvostruko višu cijenu?
Naše djelovanje je u općem interesu, posebice kandidata. Cijene su bile različite, što je dobro i s tržišnog aspekta. U Zagrebu je uvijek bio problem dampinških cijena. To je rezultiralo vrlo lošom kvalitetom. Sigurno je da ćemo o nekim pitanjima još razgovarati. Bilo je ideja prije nekoliko godina da se limitira najviša cijena, ali se od toga odustalo.